Do infarkta miokarda dolazi zbog naglog smanjenja protoka krvi kroz koronarne arterije. Te arterije snabdjevaju srčani mišić krvlju i kada dođe do naglog smanjenja opskrbe, odnosno kada dođe do prestanka protoka krvi, jedan dio srčanog mišića odumire i to nazivamo infarkt miokarda. Protok krvi kroz arteriju nestaje zbog začepljenja žile, sužene aterosklerozom.Faktori koji najčešće dovode do ateroskleroze i potom infarkta miokarda su: pušenje, pretilost, povišen kolesterol, dijabetes i hipertenzija. Veoma bitan je i nasljedni faktor, na koji nažalost pacijent nema utjecaj, ali zato se infarkt može spriječiti zdravim životom, održavanjem optimalne tjelesne težine i umjerenom fizičkom aktivnošću, šte će u većini slučajeva pomoći u sprječavanju bolesti, bez obzira na genetsku predispoziciju. Uzročnik infarkta miokarda često može biti i stres i emotivna napetost, te neka druga oboljenja kao što je zatajenje bubrega ili cerebrovaskularne bolesti.

SIMPTOMI

Prvi i vodeći simptom infarkta miokarda je bol u grudima. Bol je iznenadna, jakog intenziteta i lokalizirana na sredinu prsnog koša, a često se širi i na ruke, a tek u rijetkim slučajevima na trbuh, leđa, vrat i donju čeljust. Tek u 10-15 % slučajeva infarkt nije propraćen bolovima.
Ostali simptomi infarkta miokarda su otežano disanje, pad krvnog tlaka, osjećaj nagle slabosti, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, znojenje, kašalj i na kraju gubitak svjesti.
Ako pacijent prebrodi ovu fazu, što se najčešće i dešava, sve ove smetnje popuštaju, te u narednih par dana dolazi do blagog povećanja tjelesne temperature.

PRETRAGE

Prilikom pregleda pacijenta uočava se ubrzan puls, pucketanje u predjelu pluća, te čudne zvukove u predjelu srca. Tlak pacijenta može biti nizak, normalan ili visok. Uz pomoć EKG-a može se dijagnosticirati infarkt miokarda. Ergometrija, ventrikulografija, koronarna angiografija i ehokardiografija također služe za otkrivanje infarkta miokarda, ali i za otkrivanje veličine oštećenja srčanog mišića.

PREVENCIJA

Na prvom mestu, potrebno je savjesno liječiti bolesti, koje mogu bit uzročnici infarkta miokarda. Među njima su dijabetes i hipertenzija. Treba živjet uravnoteženim režimom, kako bi se izbjegla pojava ateroskleroze. Treba izbegavati pušenje, dugo sjedenje i emocionalne stresove, a treba se kretati što više. Preporučuju se šetnje u prirodi i bavljenje sportom.
Alkohol treba reducirati unutar razumnih granica. Prehrana treba biti umjerena, kvalitetna, temeljena na biljnim, a ne životinjskim mastima.

TERAPIJA

Infarkt miokarda je stanje koje se može adekvatno liječiti samo u bolnici i liječenje u većini slučajeva traje 1-2 tjedna. Bitno je ublažiti bol jer intenzitet bola plaši pacijenta, pa je lijek izbora za to morfij. Pacijent mora strogo mirovati, a daje mu se Nitroglicerin, koji poboljšava protok krvi kroz neoštećene dijelove srčanog mišića.
Zbog poremećaja srčanog ritma, potrebno je uključiti i antiaritmike, a diuretici se uključuju ako postoji potreba za izbacivanjem tekućine iz organizma. Terapija antikoagulansima počinje tijekom 6 sati od početka bolova, uz kombiniranje s acetilsalicilnom kiselinom i varfarinom, kako bi se izbjeglo stvaranje trombova. Kod nekih pacijenata je potrebno uraditi i hitan kirurški zahvat, jer terapija mirovanjem i lijekovima nije dovoljna.