Migrene su bolne, nekad onesposobljujuce glavobolje, koje su obično pracene mucninom, povracanjem i osetljivoscu na svjetlost, buku i miris. Ove prodorne glavobolje obično se javljaju samo na jednoj strani glave, mada se bol može premjestati sa jedne strane na drugu, ili se može pojaviti na obe strane u isto vreme.

Šta izaziva migrene?

Migrene su nasledne, a genetska veza je ustanovljena. Ipak, nije sasvim jasno zašto neki ljudi dobijaju migrene, a drugi ne.

Dok uzrok migrene nije sasvim razumljiv, čini se da je povezan sa sirenjem i suzavanjem krvnih sudova u mozgu, sto pokrece promene u hemikalijama mozga, upalu i bol.

Koji su simptomi?

Simptomi migrene su razliciti i mogu se pojaviti sa drugim upozoravajucim znakom, zvanim „aura”. Osobe koje dobiju auru, koja obično pocinje oko 30 minuta pre glavobolje, mogu videti tacke, talasaste linije ili blesteca svetla. Neki ljudi imaju osecaj utrnulosti ili „zmaraca” u sakama, rukama ili licu tokom aure. Međutim, vecina ljudi nema auru pre nego sto dobije migrenu.

Uobicajeni simptomi migrene podrazumevaju prodornu glavobolju na jednoj strani glave, zajedno sa mucninom, povracanjem, preosetljivoscu na svetlo, buku ili miris. . Bez terapije, Vase migrene mogu trajati od 4 do 72 sata. Bol i drugi simptomi koji su povezani sa jakim napadom migrene, mogu biti onesposobljujuci.

Kako se dijagnosticira migrena?

Doktor će to učiniti tako što će Vam postavljati pitanja o Vasem zdravlju i nacinu zivota, i tako što će Vas pregledati. Ne postoje laboratorijski testovi koji bi mogli potvrditi dijagnozu. Migrene je nekad teško dijagostikovati zato što su simptomi slični onima kod drugih vrsta glavobolja. Na primer, mnogim ljudima dijagnostikovana je sinusna glavobolja, a oni, u stvari, imaju migrenu. Kao rezultat toga, migrena ostaje nedijagnostikovana i nelecena.

Vas doktor može upotrebiti kriterijum Međunarodnog Udruzenja za Glavobolje, da bi postavio dijagnozu. To može biti učinjeno ako ako ste imali pet ili vise napada glavobolje bez aure (ili dva napada sa aurom) koji su trajali od 4 do 72 sata, bez terapije, i koji su praceni simptomima mucnine, povracanja ili preosetljivoscu na svetlo ili buku.

Doktor će proveriti Vase simptome i odluciti da li je potreban test koji bi iskljucio druga stanja koja mogu izazvati Vase glavobolje.

Kako se lijeci?

Postoji mnogo razlicitih terapija za migrene. Doktori često prvo preporucuju pokusaj sa nesteroidnim anti-inflamatornim lekovima, kao sto su aspirin ili ibuprofen. Oni imaju manje nezeljene efekte nego lijekovi za migrenu. Mozete takođe probati da smanjite broj migrena identifikovanjem i izbegavanjem onoga sto ih pokrece.

Ako pomenuti lijekovi ne lijece efikasno Vase migrene, Vas doktor će možda predloziti lijekove koji lijece ili sprečavaju migrene:

- Neki lijekovi za migrene, kao sto su triptani (Imitrex, Amerge, Axert) često se koriste za lijecenje migrena u početku
- Preventivni lijekovi za migrene, kao sto su propranolol (Inderal), divalproex (Depakote), ili triciklicni antidepresivi (amitriptylin ili nortriptylin), koriste se da sprijece migrene kod nekih ljudi koji ih redovno dobijaju.

Netradicionalne terapije, kao sto su akupunktura ili lijecenje biljem, mogu biti dodate terapiji sa lijekovima, da bi se potpomoglo smanjivanje bola ili broj migrena, mada je potrebno vise istrazivanja da bi se utvrdilo da li ove alternativne terapije zaista djeluju.

Da li se migrene mogu sprečiti?

Možda ćete moći da smanjite česte migrene tako što ćete izbjegavati „okidace”, kao sto su izvesna hrana, stres, promene Vase dnevne rutine, mada nije jasno kako i zašto ovi dogadjaji dovode do migrena. Neki uobicajeni pokretaci migrena su:

- Konzumiranje odredjenih supstanci, kao sto su cokolada, monosodijumski glutamin, crveno vino i kofein
- Nedovoljna ili preterana kolicina sna
- Post ili preskakanje obroka
- Promjene vremena ili barometarskog pritiska
- Stres ili intenzivne emocije
- Jaki mirisi ili dim cigarete
- Jaka svjetla ili odsjaj sunca.