Proširene vene su prije svega uzrokovane uspravnim stavom čovjeka kao vrste, čemu se venski zalisci nisu uspjeli evolucijski prilagoditi. Uloga zalistaka kod zdravih pojedinaca jest da sprečavaju povratan tijek krvi u venama, no kod oboljelih pojedinaca zalisci počinju popuštati, što uzrokuje nedovoljno cirkuliranje venske krvi prema srcu, odnosno zadržavanje krvi u venama, koje se tada počinju širiti.

Od oštećenja venskih zalistaka daleko najčešće oboljevaju vene nogu, budući da je riječ o dugim i ravnim venama, u kojima krv kola od stopala prema preponama, suprostavljajući se gravitaciji. Ponekad su pogođene i vene lijevog testisa (varikokela), vene oko analnog otvora (hemoroidi), vene jednjaka, vulve i druge vene.

Osim genetske, odnosno familijarne sklonosti pojedinaca, ovom su bolešću posebno pogođeni djelatnici koji, baveći se svojim poslom, moraju dugo stajati ili fizički naporno raditi (stomatolozi, kirurzi, konobari, fizički radnici itd.)

Razvoju bolesti pogoduju i povećana tjelesna težina, ravna stopala, ženski spol ili uzimanje oralne kontracepcije (zbog negativnog utjecaja ženskog spolnog hormona), trudnoća i starija dob.

Bolest se dodatno pogoršava kod izlaganja toplini, osobito za vrijeme ljeta ili prilikom boravka u termalnim vodama, saunama i slično.

Učestalost [uredi]
Od tegoba uzrokovanih proširenim venama boluje oko 25% žena i 15-20% muškaraca, no prema nekim autorima i do 40%, pa i 50% populacije.

Simptomi uzrokovani proširenim venama [uredi]
Proširene vene izazivaju različite simptome, koji se svrstavaju, prema međunarodnoj CEAP klasifikaciji, u slijedećih 6 stupnjeva:

pojava tzv. kapilara poput mreže vena na koži, ili nešto širih retikularnih vena i „spider” vena, koje mjere do 3-4mm širine
pojava nabreklih (najčešće bolnih), kvrgavih potkožnih vena - varikozne vene
natečene noge uslijed proširenih vena
pojava kožnih promjena nalik ekcemu ili otvrduću kože
pojava rana na nogama, koje pokazuju sklonost cijeljenju (venski ulkus)
pojava rana koje ne cijele
Kod nekih pojedinaca proširene vene su samo estetski problem, no mnogi se žale na bolove, teške noge, pečenje, svrbež i slično. U težim je slučajevima značajnije narušeno radno i socijalno funkcioniranje oboljele osobe.

Dijagnostika [uredi]
Ukoliko osoba boluje od nekih od navedenih tegoba, potrebne su slijedeće mjere dijagnostike:

Prije svega, potrebno je učiniti „color Doppler” vena nogu, da bi se upotrebom ove ultrazvučne pretrage ustanovilo koje su točno vene oštećene. Ukoliko „color Doppler” ne pruži kompletan odgovor, pribjegava se drugim radiološkim metodama dijagnostike, kao što su klasična flebografija, CT flebografija, scintigrafija i slično.

Na osnovu nalaza kolor doplera i mišljenja liječnika odredit će se koja vrsta liječenja je potrebna.

Oboljenje površinskog venskog sustava [uredi]
U slučaju da se upotrebom color Dopplera dokaže oboljenje površinskog venskog sustava u obzir dolaze slijedeće vrste zahvata:

Kateterske procedure - endovenozna laserska terapija ili radiofrekventni tretman proširenih vena
Sklerozacija vena tekućim sklerozanskom ili pjenom
Mini - flebektomija (ili ambulantna flebektomija)
Klasično kirurško liječenje po Babcocku
Endovenozna laserska terapija (EVLT) ili radiofrekventna ablacija vena [uredi]

Varikozne vene nakon endovenozne laserske terapije. Zaostaju manje potkoljenične postranične vene koje bi trebalo riješiti mini-flebektomijom ili sklerozacijom pjenom.Riječ je o zatvaranju oštećenih dugih površinskih vena iznutra pomoću topline (endovenozna termokoagulacija). Razlika izneđu radiofrekvencije i lasera je u tome što se radiofrekvencija služi mikrovalovima koji zagrijavaju stijenku vene iznutra, a laser koristi snop svjetlosti koji zagrije stijenku. Metoda je moderna alternativa klasičnom kirurškom zahvatu i rezervirana je za pacijente koji boluju od umjerenih i težih oblika oštećenja vena (stupanj 2. – 6.). Prednost joj je da se izvodi u lokalnoj anesteziji, da zahvat traje kratko, da nakon zahvata ne zaostaju rane od rezova, podljevi krvi, niti ožiljci, te da je bolesnik odmah nakon zahvata radno i socijalno sposoban, te navodi naglo poboljšanje simptoma i osjećaj «olakšanja». Također se može izvoditi i u ljetnim mjesecima.

Sklerozacija pjenom [uredi]
Ultrazvučno navođena sklerozacija pjenom (ultrasound guided foam sclerotherapy) zasniva se na kemijskom oštećenju stjenke vena upotrebom smjese kemijskog sredstva (sklerozansa) i zraka, koja se pod kontrolom ultrazvuka uštrcava u vene. Ova je metoda je naročito dobra za rješavanje potkožnih varikoznih vena koje zaostanu nakon laserske ili radiofrekventne endovenozne ablacije magistralnih vena. Manje je uspješna od navedenih metoda u rješavanju patološkog tijeka krvi u samim magistralnim površinskim venama (npr. vena safena magna).

Postoji i sklerozacija tekućim sklerozansom, ali ona se uglavnom primjenjue kod pacijenata kod kojih „color Doppler” da negativan nalaz, ali pacijenta estetski zabrinjavaju tzv. „metličaste vene” ili „kapilare” (engl. spider veins) - vene manje od 4mm u promjeru. Također je moguća i laserska terapija metličastih vena.

Jedna od glavnih mana sklerozacije (pjenovitim i tekućim sklerozansom) je da učestalo hiperpigmentira tj. zatamnjuje kožu u području gdje se nalaze tretirane vene, tako da bi svatko tko se odluči za tretman ovom metodom trebao biti upoznat s navedenom nuspojavom.

Mini - flebektomija [uredi]
Mini - flebektomija je metoda vađenja postraničnih proširenih vena pomoću posebne kukice, u lokalnoj anesteziji, kroz vrlo sitne rezove na koži. Metoda je minimalno invazivna i najčešće se izvodi ako nakon laserske ili radiofrekventne endovenozne ablacije zaostane pokoja površinska vena, koja i dalje predstavlja estetski problem pacijentu. Na raspolaganju tzv. Mullerove, Rameletove, Oeschove i druge kukice za flebektomiju.

Kirurško liječenje [uredi]
Klasično kirurško liječenje po Babcocku (crossectomy, stripping) i dalje predstavlja zlatni standard u liječenju vena, ali se uz suvremene metode liječenja često može izbjeći. Ono podrazumijeva potrebu za (najčešće) općom anestezijom i boravkom u bolnici, razmjerno veliku invazivnost postupka, uz brojne rezove i šavove, kao i podljeve krvi, te produljenu radnu nesposobnost. Također se u pravilu izbjegava u istom aktu liječiti obje noge ovom metodom, već ih se liječi u dva akta.

Oboljenje dubokog venskog sustava [uredi]
Kod manjeg broja pacijenata, color Doppler će utvrditi oboljenje dubokih vena nogu (najčešće posttrombotski ili postflebitički sindrom). Kod takvih pacijentata kirurško ili drugo liječenje (valvuloplastika) je najčešće parcijalno uspješno ili neuspješno pa sa prije svega pribjegava metodama ublažavanja tegoba, kao što su nošenje elastične čarape, mazanje kože heparinskom mašću izvana ili određenim biljnim preparatima ili uzimanje tableta koje smanjuju učinak izazvan nedovoljnom venskom drenažom.

hm, nisam znao...
pa, jel možeš da kažeš koliko bi zdravi 2-3mg, a koliko bolesni i kod bakra da uzimaju u suplementima?
šta mislis o ovom http://www.colloidsforlife.com/Products/Mesocopper-Products ?

hm
nisam ja za operaciju, već za sve moguće suplemente, jes da malo izgaram iznutra od helico-bact.pyl, pa ako imaš i tu neki vodic, rado bih procitao. blackstrap molasses - samo dok vidim gde to da kypim u usa i kako da je konzumiram, umesto secera u kafi? kelp, hm, opet moram da kopam po netu... a najbolje bi bilo da ja samo kliknem par puta, te upotpunim ormaric sa suplementima, ... ako može?
pozdrav.