Bol u donjem dijelu leđa, koja se često naziva križobolja
Bol se najčešće javlja kod osoba između 20 i 40 godina. Budući pogađa mnogo osoba, na tržištu postoje razni proizvodi za liječenje, a u narodu razne preporuke. Postojanje višestrukih medicinskih pristupa liječenju pokazuje kako ne postoji jedan najbolji pristup. Određene terapije pokazale su se neučinkovite: trakcija, mirovanje u krevetu, korzeti, lokalne kreme i gelovi, toplinska terapija i određeni tipovi masaže. Važno je znati kako se unatoč velikoj neugodnosti 90% pacijenata spontano oporavlja najduže u roku od četiri tjedna, a svega 5% je onesposobljeno duže od tri mjeseca te se tada govori o kroničnoj boli.

Uzrok
Bol u donjem dijelu leđa može imati niz uzroka koji se općenito mogu podijeliti u dvije kategorije: bolesti mišićno-koštanog sustava te bolesti kralješnice. Podizanje ili iznenadni nezgrapni pokret tijela može „pokrenuti” ove probleme. Ipak, većina napadaja javlja se bez uočljivog razloga. I jednostavni pokreti mogu jako opteretiti leđa i dovesti do pojave boli.
Mišićno-koštane bolesti - većina napadaja boli uzrokovana je malim ozljedama nekog od brojnih mišića, ligamenata ili zglobova leđa. Mišićno-koštanoj boli pridonosi loše držanje tijela, slabi mišići donjeg dijela trbuha, manjak kisika u tkivima leđa zbog pušenja te psihički i društveni uzroci poput stresa.
Liječenje
Osim ako je bol uzrokovana ozbiljnim i teškim poremećajem, treba očekivati brz oporavak. I ako postoje simptomi ukliještenog živca, meka masa diska će se često razgraditi i na taj način otkloniti pritisak na živac.
Njegovanje napadaja boli u donjem dijelu leđa sastoji se od nekoliko jednostavnih postupaka od kojih većinu bolesnik može uraditi sam.
Potrebno je odrediti udoban položaj. Za neke osobe to je nekakav položaj u krevetu s tvrdim madracem, ponekad sa savijenim koljenima. Ali bilo koji položaj koji ublažava bol je prihvatljiv.
Ukoliko se na radnom mjestu obavljaju poslovi koji ne dozvoljavaju odmaranje leđa i donekle udoban položaj, preporučuje se ostajanje kod kuće. Sve dok postoji bol potrebno je izbjegavati podizanje predmeta, iznenadne pokrete i neudobne položaje.
Ako je potrebno, mogu se uzeti lijekovi protiv bolova kojih postoji uistinu čitav niz pa će bolesnik već odrediti koji mu najbolje odgovara. Jači lijekovi protiv bolova iz grupe narkotika vrlo rijetko su potrebni. Obično je učinkovitije uzeti preporučenu dozu lijeka u redovitim intervalima nego čekati da se bol pogorša. Ova preporuka temelji se na činjenici da se protiv bolova obično uzimaju nesteroidni antiupalni lijekovi koji osim što ublažavaju bol djeluju i protiv upale pa se redovitim uzimanjem ubijaju dva neprijatelja.
Lijekovi koji opuštaju mišiće (miorelaksansi) nisu učinkoviti kod većine osoba. Kad se i propišu, obično nisu potrebni duže od jednog tjedna. Većina lijekova za opuštanje mišića učinkovita je kod bolnih leđa ako se uzima zajedno s lijekovima protiv boli.
U prvim danima boli mogu se na leđa stavljati hladni oblozi (led ili smrznuto povrće u plastičnoj kesi, umotani u tanki ručnik ili krpu) u trajanju od 15 minuta svakih 1-2 sata.
Ležanje u krevetu ne bi trebalo biti duže od dva do tri dana. Kretanje može biti neugodno, ali potrebno je. Kretnje pomažu ublažavanju mišićnog grča i jačaju mišiće koji podupiru kosti leđa. Istraživanjima je dokazano kako je pacijentima koji leže u krevetu duže od nekoliko dana gore nego onima koji se brzo vraćaju svakodnevnim aktivnostima. Odmaranje u krevetu duže vrijeme potrebno je jedino pacijentima s jakom boli ili simptomima uklještenja živca. Tada je često najudobniji položaj ležanja na leđima s podignutom glavom i ramenima te podignutim koljenima (jastuk pod njima). Nekim osobama je udobnije ležati na boku sa savijenim koljenima.
Ako liječnik preporuci produženo ležanje u krevetu potrebno je:
- postupno povećavati opseg tjelesnih aktivnosti te prestati ako se bol pojača
- treći dan malo hodati i stajati, ali izbjegavati sjedenje jer stvara veći pritisak na donji dio leđa
- nakon 7-10 dana ležanja preporučuje se hodati 20 minuta za svakih 3 sata ležanja u krevetu

Po svemu sudeci kod vas je u pitanju obolenje poznato kao Sacroiliitis. Uzroci ovog obolenja mogu biti razliciti a jedan od problema je i porod. Kod samog cina poroda dolazi do rastezanja kostiju da se omogući oslobadjanje djeteta. Zglobovi pod dejsvom hormona postaju mobilniji. Poslije poroda potrebno je određeno mirovanje da se kosti sve vrate na svoje mesto. To vreme je u narodu poznato kao babinje vreme a traje 40 dana. Za to vreme osoba nesme raditi ništa sto bi moglo dovesti do opterecenja zglobovaq karlice. Ovim mislim da kosti trebaju zauzeti prvobitni polozaj, ostanu zglobvno i dalje pokretni a muskulatura se stabilizira.
U pojedinih žena se desi da nepostuju to vreme a kasnije imaju probleme upravo kako ste vi to opisali.
Postavljanje dijagnoze je teško. Ljekar treba tačno da odredi mesto bola koje je na sakroilijacnom zglobu ili oko tog zgloba a isijava straga i gornjem dijelu maqle zdjelice. Pored toga se radi X-rays, CT, MRI.
Terapija je:
1. Nesteroidni anti-inflamatorni ljekovi
a/. Indometacid(Indocid)
b/. Naproxen (Alev, Anaprox)
2. Cortikosteroidi (Pronison ili Methylprednisolon) i.m.
3. Fizikalne vjezbe da se izvrsi stabilizacija zglobova i relaksacija i stabilizacija misica te regije.
Savjet:
Bilo bi uputno da se javite Fizijatru na pregled da se potvrdi dijagnoza jer ima i drugih obolenja koja mogu dati istu klinicku sliku.

Sve najbolje, Galeb