Glavobolja
novka49
(student)
01. септембар 2009. у 23.47
Molim nekoga ko ima slično iskustvo ili doktora da mi pomogne i objasni:
1) od treće godine do dvadeste sam bila na dieti jer imam Celijakiju. U tom periodu nisam nikad imala rebiopsiju, jer su svi doktori rekli da je celijakija dozivotna bolest.
Međutim sada me je zainteresovalo da uradim probu na gluten i da ponovo uradim endoskopiju.
Znam da su doktoroi govorili da ako jedem hranu sa glutenom da ću dobiti proliv i da će teško ići ponovno obnavljanje crijevnih resica.
Prije dvije sedmice u dogovoru sa doktorom rjesila sam da jedem hranu sa glutenom.
Reakcije nije bilo nikakve , ne boli me stomak nemam proliv ali boli me glava.
Ne znam da li je to vezano za promjenu moje ishrane ili ne , da li trebam prekinuti uzimanje hrane sa glutenom . Mnogo sam zabrinuta , šta da radim.
Molim sve one koji imaju neki savjet da se jave
Unaprijed hvala
OPIS-50
(OPISIVAC)
02. септембар 2009. у 11.49
Celijakija je bolest probavnog sustava kod koje dolazi do oštećenja tankog crijeva i ometanja u apsorpciji nutrijenata iz hrane, a uzrokovana je preosjetljivošću na gluten. Osobe oboljele od celijakije ne toleriraju gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži, ječmu i zobi. Kada takve osobe konzumiraju hranu koja sadrži gluten, njihov imuno sustav reagira na način da oštećuje tanko crijevo. Zapravo, dolazi do oštećenja resica (villi) koje su smještene na ovojnici tankog crijeva, a koje su odgovorne za apsorpciju nutrijenata. Bez obzira na kakvoću i količinu obroka, oboljeli postaju pothranjeni.
S obzirom da kod celijakije vlastiti imuno sustav uzrokuje oštećenje, te da ne dolazi do apsorpcije nutrijenata, bolest se istovremeno klasificira i kao autoimuna i kao malapsorpcijska bolest. Celijakija je genetička bolest te zahvaća sve dobne skupine i oba spola, može se javiti u ranom djetinstvu (odmah nakon upoznavanja djeteta s hranom koja sadrži gluten) ili kasnije, izazvana stresom, infekcijama, u postoperativnom razdoblju isl.
Simptomi celijakije razlikuju se od oboljelog do oboljelog, a mogu uključivati: napuhavanje i bol u trbuhu, kroničnu dijareju, gubitak tjelesne mase, plinove, svijetlu stolicu, bolove u kostima, grčeve mišića, umor, usporen rast, bolove u zglobovima, napadaje, trnce u rukama i nogama, afte, osip kože, gubitak boje zubi i oštećenje zubne cakline, izostanak menstruacije...
Anemija, usporen rast, gubitak tjelesne mase, znakovi su malnutricije – ne-dobivanja dovoljno nutrijenata. Malnutricija je problem za svakoga, a osobito za djecu jer ona trebaju adekvatan unos nutrijenata da bi se pravilno razvila.
Jedina sigurna terapija kod celijakije je gluten-free dijeta, odnosno prehrana koja se sastoji od konzumiranja namirnica koje ne sadrže gluten. Važno je napomenuti da ne postoji određena doza glutena koja će izazvati oštećenja tankog crijeva ili simptome bolesti, stoga je iz prehrane potrebno izbaciti sve namirnice koje sadrže gluten, bez obzira na njegovu količinu u određenoj namirnici.
Prehrana koja isključuje gluten znači izbjegavanje svih vrsta namirnica koje sadrže pšenicu, raž, ječam i zob, drugim riječima, pahuljice, žitarice, tjesteninu i mnogu procesuiranu hranu. Skriveni izvori glutena uključuju aditive, konzervanse i različite stabilizatore koji se nalaze u procesuiranoj hrani, lijekovima i sredstvima za održavanje higijena usta.
Potrebno je naglasiti da gluten-free dijeta nije nimalo štetna za organizam, gluten kao protein nije esencijalan i aminokiseline koje ga sačinjavaju su zamjenjive brojnim drugim prehrambenim izvorima.
Uz gluten-free dijetu, kao dio terapije, oboljeli od celijakije često trebaju dodatnu suplementaciju vitamina i minerala. Često se preporuča poseban unos željeza i folne kiseline; u nekim slučajevima i jednog iz grupe B vitamina. Ponekad je potrebna zamjena za tekućinu i elektrolite, uključujući kalcij, kalij i magnezij. I žene i muškarci s slabom gustoćom kostiju zahtijevaju dodatnu suplementaciju vitamina D.