Magnetna rezonanca ili skener
jrafajl
(glumica)
19. август 2009. у 05.44
Šta je opasnije po pacijenta ako vrsi snimanje skenerom ili magnetnom rezonancom . Znam da kod oba snimanja postoji neka vrsta zracenja ali gde je opasnije po pacijenta tj gde mogu da budu teze posledice
Da li se precizniji rezultati dobijaju skenerom ili magnetnom rezonancom , šta odabrati uzimajuci u obzir i rizik od zracenja
OPIS-50
(OPISIVAC)
19. август 2009. у 06.03
Magnetna rezonanca, je superiorna, neinvazivna dijagnostička metoda za prikaz struktura glave i kičmenog stuba, mekotkivnih struktura i koštano zglobnog sistema, struktura male karlice. Prilikom pregleda nema primarnog štetnog dejstva na organizam (slika nastaje bez upotrebe radioaktivnog zračenja!).
Pregled se može ponavljati više puta a na kontrast (sredstvo koje se daje u odredjenim situacijama zbog detalja koji su neophodni za preciznu dijagnostiku) nisu zabeležene značajne alergijske reakcije-bezopasno!
Naša ustanova poseduje aparat jačine 1T (TESLA) sa odličnom rezolucijom.
KAKO SE PACIJENT OSEĆA TOKOM PREGLEDA ?
Obično se čuje dosadan, intenzivan, za nekog i neprijatan zvuk. To pacijenta ne treba da uznemirava zvuk nije štetan a, javlja se usled vibracije kalemova (gradijenata) u cilju formiranja signala koji će kompjuter moći da prepozna.
KOLIKO DUGO PREGLED TRAJE ?
Pregled na MR obično traje od 20 do 60 minuta, u zavisnosti od toga koji deo tela se snima, koje sve tehnike snimnja treba da se upotrebe da bi se određena dijagnoza uspostavila, kao i to da li je potrebna primena intravenskog kontrasta.
DA LI POSTOJE BOLESNICI KOJI SE NE SMEJU SNIMTI NA UREĐAJIMA ZA MAGNETNU REZONANCU ?
Gotovo svako može da se snimi ovim vidom moderne dijagnostike. Izuzetak predstavljaju osobe sa ugrađenim pejsmejkerom, kohleaarnim (slušnim) implantatima, bolesnici s pojedinim veštačkim srčanim valvulama, kao i pacijenti sa ugrađenim hiruškim „klipsovima”, na primer onim koji se koriste u operativnom lečenju aneurizmi.
Takođe, ukoliko postoji ikakva mogućnost da pacijent ima metalne opiljke u očima ili neko drugo metalno strano telo u organizmu, neophodno je da se pre samog pregleda o tome obavesti lekara koji upućuje na magnetnu rezonancu, kao i osoblje u centru za magnetnu rezonancu, u cilju izbegavanja značajnih problema i oštećenja koje ova strana tela mogu da izazovu.
KAKO PACIJENT KOJI JE OPERISAN (UGRADNJA SRČANE VALVULE, ANEURIZMALNIH KLIPSOVA, EKSPANDERA I IMPLANTATA U DOJCI, UGRADNJA STENTA, ORTOPEDSKI IMPLANTATI I SL.) ZNA DA LI MOŽE DA SE SNIMI NA UREĐAJU ZA MR ? Od lekara koji ga je operisao treba da dobije dokumentaciju i tačne podatke o implantatu. Lekar, inženjer ili fizičar, zaposleni u centru za magnetnu rezonancu proveravaju da li je snimanje bezbedno.
KAKO PACIJENT TREBA DA SE PONAŠA TOKOM PREGLEDA ?
Pacijent treba da zna da tokom pregleda nije sam, da ga obučen tehničar posmatra iz susedne prostorije kroz stakleni prozor, kao i na posebnom kompjuteru. Iako pacijnt može da priča tokom pregleda, to nije preporučljivo jer je neophodno da bolesnik bude potpuno miran da bi se dobio najbolji kvalitet slike. Ukoliko je uplašen, snimanju može da prisustvuje rođak ili prijatelj.
DA LI SVAKI PACIJENT TREBA DA PRIMI INTRAVNSKI KONTRAST ZA OVAJ PREGLED ?
Ne. Samo oko 15-20 odsto pregleda na MR zahteva primenu intravenskog kontrastnog sredstva radi pomoći u postavljanju ispravne dijagnoze. Obučen radiolog procenjuje kada je neophodno primeniti kontrast.
DA LI KONTRAST MOŽE BITI ŠTETAN ?
Tokom različitih radioloških pregleda neki od pacijenata su imali neprijatna reagovanja na kontrast. Međutim ova neprijatna pojava je izuzetno retka tokom pregleda. Najnoviji naučni podaci pokazuju da se komplikacije posle upotrebe kontrstnog sredstva na pregledu magnetnom rezonancom javljaju jednom na 500.000 pacijenata. Osoblje na magnetnoj rezonanci treba da je posbno pripremljeno ukoliko se neprijatnost dogodi.