Problemi sa pamcenjem
myplace
25. јул 2009. у 07.22
Posle duže depresivne faze i lecenja osecam se mnogo bolje. Međutim još uvek imam probleme sa pamcenjem. Ne mogu da se setim bilo čega iz bliske proslosti, imena glumca npr.,bitnih dogadjaja iz zivota bliskih ljudi, brojeve, cene proizvoda koje stalno kupujem npr. i nz drugih stvari koje su ponekad vrlo bitne.
Šta da radim?
Da to nije početak Alchajmerove?
OPIS-50
(OPISIVAC)
25. јул 2009. у 13.27
S obzirom da se naše pamćenje temelji na podacima koje uzimamo iz okoline, jako je važan i odabir informacija koje ćemo uvrstiti u našu memoriju. Sposobnost odabira informacija ćemo imati jedino ako se potrudimo i uvežbamo kako da te izbore pravimo. Naime, percepcija nam je ovde od vitalnog značaja, jer nam ona omogućava da pravimo izbore. Ako sve što vidimo i što nam je od nekog značaja pokušamo što realnije da zapamtimo imaćemo veći izbor podataka. Ukoliko od nekoliko podataka iste vrste mi izaberemo onaj sadržajniji, veća je verovatnoća da će ga naše perceptivno pamćenje povezati sa nekim sadržajem i samim tim zapamtiti.
Nismo zaboravni - samo loše zapažamo! Da li vam se dogodilo da se upoznajete sa nekim i sve o čemu razmišljate je kako ćete VI pružiti ruku i na koji način ćete izgovoriti svoje ime...A kako li se ta osoba zove?...Nemate čak ni ideju. Naravno da nemate, kada ste sve vreme razmišljli o tome kakav ćete utisak ostaviti i kako ćete se i sami predstaviti. Ovakve situacije su „krive” što ne pamtite sve ono što biste voleli. Da biste bolje pamtili morate bolje da zapažate, a to može da se uvežba. Uzmite neki materijal (neku sliku, ili pesmu...bilo šta što vam je nepoznato) i pokušajte da opišete ili prepričate (možete i zapisati) šta ste videli (ili pročitali) sa što više detalja, zatim zatvorite oči i zamislite materijal koji ste gledali, i tako svaki put ali koristite nov materijal (koji vam nije poznat). Posle izvesnog vremena, videćete da ste u stanju da pamtite sve više i više detalja za sve kraći vremenski period.
Uključite što više čula. Informacije koje ćete dobiti, ukoliko uključite više čula odjednom, će vam omogućiti da informaciju zapamtite na najbolji mogući način. Različiti tipovi učenja, ukoliko se kombinuju, mogu biti veoma efikasni. Ne učimo (niti pamtimo) svi na isti način i ukoliko jednoj informaciji pridodamo neko svojstvo koje inače ne bi imala, lakše će nam se „urezati u misli”. Ako, na primer, želite da naučite neku pesmu napamet, pokušajte da je zamislite, dajte joj svojstva koja inače ne pamtite...Zvuk koji proizvodite dok je recitujete naglas, boje koje vidite kad je zamislite...
Oraganizovanje podataka kojima raspolažemo u grupe sličnog sadržaja će nam pomoći da ih lakše zapamtimo. Na primer, ukoliko idemo do prodavnice i treba da kupimo više namernica, olakšaćemo sebi ukoliko ih budemo grupisali u proizvode slične vrste i umesto da pišete spisak pokušajte da ga pamtite. Ponavljanje sadržaja koji treba da pamtite je, takođe, jako dobra vežba za bolju memoriju.
Ljudsko pamćenje je veoma krhko, iako njime raspolažemo od rođenja i ono nas čini unikatnim, proces memorisanja je veoma zahtevan. Da bismo određenu informaciju trajno zadržali ne sme da bude ometanja u procesu pamćenja, a to ćemo postići koncentracijom. Koncentracija će nam pomoći da u krucijalnom momentu ne mislimo ni na šta drugo osim na informaciju koju treba pamtiti.
Smanjite hroničan stres. Svi imamo probleme koji nas okupiraju više ili manje, svako od nas stres doživljava skoro svakodnevno, ali se na različite načine bori sa njim. Hroničan stres veoma loše utiče na memoriju, iako sam po sebi nema direktno razarajući uticaj na mozak, ali posledice koje izaziva loše utiču na kognitivne (saznajne) funkcije mozga. Uticaj koji vrši, manifestuje se tako što smo preokupirani problemima (izvorom stresa) pa nam se opažajne funkcije gube a time je i pamćenje otežano. S obzirom da ne postoji način da eliminišemo stres, moramo naučiti kako da se izborimo sa njim i kako da ga kontrolišemo. Pokušajte više da se opuštate, vežbe istezanja ili joga će pomoći vašem organizmu da se opusti i ukoliko bude potrebe obratite se lekaru.
Nemojte pamtiti ono što ne morate. Pokušajte da se organizujete kada su svakodnevne „sitnice” u pitanju. Nemojte da se opterećujete i pamtite baš sve. Dnevni raspored sastanaka i obaveza zapisujte u svoj planer, telefonski brojevi i adrese neka budu zapisani u adresaru ili mobilnom telefonu ili gde je vama najjednostavnije da ih čuvate. Stvari poput ključeva, mobilnog telefona, novčanika uvek držite na jednom mestu i tako ćete uvek znati gde su. Ovakav način organizacije vam neće poboljšati pamćenje direktno ali će vam omogućiti i olakšati da pamtite sve drugo jer o ovome neće biti potrebno da razmišljate.
oes123
(zubar)
26. јул 2009. у 12.41
Steta sto te ne poznajem lično,pa da pozajmim od tebe neku lovu.Da vidim da li bi me se setio-la? More jok, ne bi me zaboravio čitav zivot.A još da dobijes od mene postene batine?!