Hrvatska - posljednji dani raja prije Argentinskog scenarija

MNOGI dok govore o Hrvatskoj danas, vuku neminovne paralele s događanjima u dalekoj Argentini, koja je prije nekoliko godina doživjela bankrot. No, iako je riječ „argentinski bankrot” obvezni dio vokabulara oporbenih političara, ali i dijela ekonomista kada govore o Hrvatskoj, vrijedi se podsjetiti na posljednje dane raja u ovoj državi Latinske Amerike, a koji toliko podsjećaju na trenutne događaje u Hrvatskoj.

Kriza u Argentini je uvezena

Prije svega treba naglasiti kako je Argentina pedesetih godina prošlog stoljeća bila jedna od najbogatijih zemalja svijeta, da bi je godine loših ekonomskih odluka, a prije svega „forsiranje” uvoza nauštrb domaćih proizvoda, neminovno dovele do bankrota, sloma države i socijalnih nemira koji su odnosili žrtve. Argentinski kapital bio je velik pa je tako argentinska ekonomija mogla desetljećima trpjeti loše ekonomske odluke.

No, kako je počeo argentinski slom? Velika neistina je da je slom u toj zemlji počeo iznutra, kriza je uvezena. Naime, osamdesetih godina također je vladala svjetska kriza, koja je tada snažno pogađala Tursku, da bi ubrzo počela ozbiljno nagrizati i Brazil.

Dugovi se rješavali prodajom obiteljskog srebra

Vijest o tome kako je kriza stigla u tu zemlju posebno je pogodila Argentinu, jer je Brazil bio najveći uvoznik argentinskih proizvoda. Preko noći, Argentina je okružena svjetskom krizom, prije svega u Južnoj Americi, shvatila kako njeni proizvodi nisu nikako konkurenti za svjetskom tržištu. Bacila se na poljoprivredu jer je najveći svjetski opskrbljivači sojinim uljem, drugi najveći proizvođači kukuruza i treći najveći izvoznik soje, no cijene nisu bile konkurentne. Zanimljivo je napomenuti kako su bili lideri u regiji, s najmoćnijom industrijom, no ona je bila preslaba za svjetske prilike.

Država se našla u velikim problemima likvidnosti te je započeo proces zaduživanja, koji je pokazao svoju pravu snagu sredinom devedesetih godina. Naime, tada su krediti počeli dolaziti na naplatu, a privremeni spas od razularenih kamata na kredite, Argentina je našla u prodaji nacionalnih tvrtki kao i banaka te javnih službi. One su se tada prodavale za vrlo male novce. Baš kao što se to još uvijek događa u Hrvatskoj.

Pozivalo se na potrošnju da se spasi što se spasiti da

Kada se zapravo više ništa nije imalo prodati, ili je toga ostalo sasvim malo, krenuli su u ono što je krenula i deset puta manja Hrvatska. Naime, pokušali su uravnotežiti deficit, a i drastično su se rezala javna davanja dok se istodobno pozivao narod i strani investitori na potrošnju, odnosno na investicije u domaće tržište.

No, nepovoljni uvjeti u svjetskoj ekonomiji, strah ulagača u već tada destabiliziranoj Argentini doveli su do toga da nije bilo priliva svježeg novca.

Izdavanje obveznica

Štoviše 1996. godine Argentina je bila jedna od najkorumpiranijih zemalja. Također u pokušajima da se ta zemlja iskoprca iz dugova postala je jedna od najskupljih država na svijetu za poslovanje, što je i te kako pripomoglo njezinu odlasku u recesiju. Baš kao nedavno u Hrvatskoj, pokušalo se problem likvidnosti u tamošnjem financijskom sustavu riješiti izdavanjem emisije obveznica koje su bile vrijedne između 3 i 3,5 milijardi dolara. No uzaludno. Argentina je neumitno išla prema svom krahu koji je brojao 132 milijarde dolara duga.

Treba naglasiti kako je Argentina gotovo pedeset puta veća od Hrvatske i ima 2,8 milijuna kvadratnih kilometara, kao i osam puta više stanovnika odnosno 34,7 milijuna. Tek za usporedbu, vanjski dug osam puta manje Hrvatske iznosi 40 milijardi eura!

Korupcija i bahata država doveli do krvavih nemira

Korupcija, nemoguća financijska situacija, nemogućnost vraćanja dugova, siromaštvo građana, život na kreditima koji se nisu mogli vraćati kao i bahatost države šest godina kasnije dovest će do sloma države, bankrota i socijalnih nemira sa žrtvama.

Situacija je postala nemoguća nakon što je objavljeno kako su zalihe centralne banke pale za 1.7 milijardu dolara, a država bankrotirala. Država je odlučila povući ono malo novaca iz banaka što je izazvalo opću jurnjavu na banke i kaos na ulicama.

Krajem 2001. godine, stanje je postalo neizdrživo, korumpirana država se raspadala, a građani su izašli na ulice. Sindikati kreću u generalne štrajkove, a sirotinja juriša na samoposluge. Vlada tada nije htjela dati ostavku. Gnjevni narod nahrlio je na osobni dom ministra financija Dominga Cavalla, a oko 5.000 građana blokiralo je sve prilaze, a tri dana radili su nesnosnu buku.

Ubijeno 35 ljudi

Ministar je naposljetku, neispavan, živčan i u strahu za vlastiti život napokon dao ostavku. Uskoro su krenule i ostale smjene u vladi, a tako i predsjednika. Nastali su nemiri gdje se gotovo pa danonoćno smjenjivala vlast dok je na ulicama u velikim nemirima ubijeno 35 ljudi, a na stotine ih je ranjeno. Uhićeno je oko 5 tisuća ljudi. Tada su samo u jednom tjednu skinute dvije vlade.

Od 2003. godine Argentina dobiva stabilnu vladu te kreće putem financijskog oporavka, danas je još uvijek najranjivija ekonomija u Latinskoj Americi, koju pogađa svjetska kriza, no još uvijek je daleko od krvavih događaja.

I. Ćimić
index.hr