Vrtoglavica je poremećaj središnjih ili perifernih živčanih puteva vestibularnog sustava. Povezanost vrtoglavice i vegetativnih simptoma pripisuje se brojnim vezama između vestibularnih i autonomnih centara.
Vrtoglavicu mogu uzrokovati: različiti poremećaji i oštećenja moždanog debla i malog mozga (ishemija, infarkt, hemoragija, tumori, demijelinizirajuće i degenerativne bolesti, virusne infekcije i sl.), tumori pontocerebelarnog kuta, oštećenja moždanih putova.

Ovisno o uzroku vrtoglavica može nastati naglo ili postupno. Ovisno o mjestu oštećenja može biti prisutan nistagmus i različiti drugi neurološki simptomi kao što su kljenut pogleda, ispadi osjeta kao i kljenut moždanih živaca i ekstremiteta.
Poremećaj stražnje moždane cirkulacije u vertebrobazilarnom slivu može nastati u: vratnom dijelu leđne moždine, produženoj moždini, malom mozgu, stražnjem dijelu velikog mozga, ali i zbog degenerativnih promjena vratne kralježnice.

Najčešći uzroci ishemijskih poremećaja u vertebrobazilarnom slivu su : stenoze i okluzije kraniocervikalnih arterija uslijed aterotrombotskih procesa, embolizacija iz srca i sl.
U blažim oblicima ishemijskih poremećaja vertebrobazilarnog sliva dominira: vrtoglavica, mučnina, povraćanje, smetnje hoda i održavanja ravnoteže, smetnje vida obostrano, dvoslike,
smetnje gutanja i smetnje govora, blaži osjetni ili motorički ispadi.

Tranzitorna ishemijska ataka vertebrobazilarnog slica (TIA VB sliva) je reverzibilna epizoda fokalnog neurološkog deficita. Traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, najčešće 2-15 minuta, ali ne duže od 24 sata.TIA VB sliva označava pojam koji obilježava prolaznu nedovoljnu opskrbu krvlju područja koja su irigirana vertebralnim arterijama i bazilarnom arterijom uslijed čega dolazi do neuroloških ispada.

U težim oblicima kod okluzija krvnih žila koje opskrbljuju stražnji dio SŽS-a dolazi do: naglih i teških moždanih udara s oduzetošću ekstremiteta (jednostrano ili obostrano), poremećaja stanja svijesti, kome i smrtnog ishoda.

Okluzije vertebralnih artrija uzrokuju tzv. Wallenbergov sindrom (lateralni medularni sindrom). U kliničkoj slici Wallenbergovog sindroma dominiraju: vrtoglavica,
mučnina, povraćanje, nistagmus, ipsilateralni osjećaj utrnulosti, smetnje osjeta boli i temperature polovice tijela i lica, ataksija, dvoslike, Hornerov sindrom, disfagija.

Vrtoglavicu može uzrokovati trauma vratne kralježnice nastala: trzajnom ozljedom vratne kralježnice (Whiplash injury), nagli pokreti glave pri kiropraktičarskim terapijskim postupcima, disekcije kraniocervikalnih arterija, nagli rotacijski pokreti glave, hiperekstenzija vrata (frizerski salon, operativni zahvati), spondilotske promjene na vratnoj kralježnici.

Tumori pontocerebelarnog kuta su dobroćudni tumori; neurinomi ili meningeomi. Uzrokuju vrtoglavice praćene: šumom u ušima, gubitkom sluha, zanašanjem, nestabilnošću pri hodu.
U slučaju tumora pontocerebelarnog kuta može biti prisutna i kljenut V, VI, VII, IX, X moždanog živca. U kasnijem stadiju bolesti prisutni su znaci povišenog intrakranijskog tlaka.
U dijagnostici tumora koriste se slušni evocirani potencijali (BAER), kompjuterizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MRI) mozga. Iako se radi o benignim tumorima, moraju se kirurški odstraniti

Oštećenja hemisfera mozga može biti uzrokovano: cerebrovaskularnim lezijama mozga,
intoksikacijama (alkoholom, salicilatima, barbituratima, benzodiazepinom) ali i funkcionalne smetnje (kod epilepsija, migrena). Navedeni poremećaji mogu dovesti do osjećaja vrtoglavice, uz pridružene simptome kao što su: uredan sluh, obično nema nistagmusa, nema ataksije već samo zanošenje zbog pareze/plegije ekstremiteta, afazija, hemihipestezija, gubitak vidnog polja, epileptički napadaji.

Perifernu vrtoglavicu uzrokuju: vestibularni neuronitis, labirintitis, benigna pozicijska vrtoglavica, posttraumatska vrtoglavica, Menierova bolest, fiziološki uzroci vrtoglavice,
lezije unutrašnjeg uha toksički uzrokovane.

Benigna položajna paroksizmalna vrtoglavica javlja se pri okretanju glave u određenu ravninu. To je kratkotrajna vrtoglavica u trajanju od nekoliko sekundi s osjećajem rotacijskog kretanja praćena mučninom, bez šuma u uhu. Uzrok je taloženje otolita u stražnjem polukružnom kanaliću uha. Takvo stanje je kratkotrajno (30-40 sekundi) i određenim vježbama položaja glave razgrađuje se talog i vrtoglavica nestaje.
Tegobe se javljaju pri svakodnevnim, naglim pokretima glave (sagibanje, zabacivanje glave prema straga, okretanje u krevetu) naročito u starijih osoba kod kojih je otolitijaza izraženija.
U dijagnostičke i terapijske svrhe primjenjuju se različiti postupci pozicioniranja bolesnika ovisno o lokalizaciji oštećenja (Dix-Hallpike test ili fizikalne vježbe položaja glave koje bolesnik može samostalno primijeniti u terapiji).
Benigna položajna paroksizmalna vrtoglavica je neugodna ali bezopasna!
Simptomatsko liječenje vrtoglavice: Sulpirid caps a 50mg, Sulpirid caps a 200 mg, Sulpirid 100 mg/2 ml injekcije, betahistin-klorid tbl a 8 mg, betahistin tbl a 24 mg.

DRAGI DENISE,
Ne mora SE ZAVRSITI MEDICINA DA BI SE DAO NEKI DOBRONAMJERNI SAVJET,A TI BI MOGAO DA BUDES MALO OBAZRIVIJI U IZRAZAVANJU.

Denys,
ti sam rece da je „Opis” ovdje jednak kao i mi svi prema tome Hipokratova zakletva ne vazi.

S druge strane vrlo često se srećemo s pitanjem kratkim i sturim: boli me lijeva ruka šta da radim?„, a nađemovrlo opsiran odgovor od osoba koje ne stede vrijeme ni trud.
Na nama je da to prihvatimo ili ne( da ne kažem procitamo) ali mislim da SVI znamo da su svi odggovori ovdje ipak sekundarni i treba da trazimo savjete od svojih doktora.

Pozdrav svima!”