Grčka baklava

Datum objavljivanja: 20. jan. 2011. | Kategorija: Deserti | Kuhinja: Grčka


kopiR

Uvećaj

Težina pripreme

easy

Lako

Ukupno vreme

Sastojci

½ kgkore za pitu
250 gmlevenog badema
250 gmlevenih oraha
200 mlmaslinovog ulja
1 kašikacimeta
Za sirup:
150 gmeda
600 gšećera
500 mlvode
1 kes.vanilin šećer
1limun (sok)

Priprema

1

U jednu činiju pomešati, badem, orahe i cimet. U podmazanu tepsiju, staviti jednu koru, premazati je uljem, pa preko nje još tri (svaka premazana uljem). Staviti fil pa preko njega dve spojene kore (svaka premazana uljem) pa fil, dve kore i tako redom dok ima fila. Za zadnji red se ostave četiri kore. Površinu zadnjih kora premazati uljem, oštrim nožem zaseći željene oblike (trouglove, kocke itd.) i staviti da se peče. Peku se na 180 °C oko 40 –45 min. odnosno dok baklava ne dobije lepu zlatno–braon boju. Preliti sirupom i ostaviti da se ohladi.

2

Sirup: U šerpu staviti šećer, vanilin šećer, vodu i 6-7 min. kuvati. Pomeriti s ringle, dodati sok od limuna, promešati i vrućim preliti baklavu sve dok upija sirup.

3

Baklava može da se pospe i pistaćima.


Članovi kojima se dopada recept

  • Jelena76
  • bakica

Komentari

tetana - 4. jan. 2007.
ovo nije grcka NWEGO TURSKA

U GRCKU IDE JOGURT I JAJA...

Ilkka - 1. jul. 2007.
pa ne ide ni jogurt ni jaja..videla sam mnoge grcke recepte za baklavu,nijedan ne sadrzi jogurt i jaja.

Ilkka - 1. jul. 2007.
ne idu u grcku ni jaja ni jogurt..nikad nisam videla nijedan grcki recept sa tim sastojcima.

fiona29 - 23. avg. 2007.
Grcka baklava ima onaj specifican način motanja u trougao. Skoro sam je razmotala da vidim kako su je smotali i mnogo je dobra fora.

Evo bas se ovih dana kanim da je napravim. Fil ću uzeti od kopir a motacu po ovom fazonu.

cuperak78 - 17. avg. 2009.
ne ovo nije recept za grcku u grcku baklavu idu samo orasi i pravi se sa medom.

BATA_Originalni - 13. dec. 2009.
A ovi pistaci pored i mleveni preko? Oni banuli iz recpedta ili iz komsijine slike? :-)

Dosta kradje i lošeg prevodjenja za Boga miloga! Postaje otuzno kao sto je i ova losa imitacija Grcke baklave!

kopiR - 10. jan. 2010.
BATA_Originalni (Genije od rođenja)ocena od takvih kao sto si ti mi nije potrebna. Verovatno na Nikoziji nemaju pojma o ovoj baklavi.

Jesi ti bedan!!!

O kakvoj kradji ti pricas bedo jedna??? Mislis, da svi kao ti kradu!!!

kopiR - 10. jan. 2010.
Zaboravih da kažem: OVO JE GRCKA BAKLAVA pa vi crknite od muke...

AS8 - 3. feb. 2010.
Aj KopiR, nemoj da se nerviras oko negativnih komentara. Kada oni budu nešto postavili sto valja, onda neka kažu nešto. Uostalom, ko je ovde često taj zna da ti postavljas najviše recepata (ima ih još par). Prema tome, svaka cast i molim bez nerviranja oko zlih jezika. :)))

Oljana - 29. nov. 2011.
Stari Asirci su sredinom 8-mog veka pre Hrista bili prvi majstrori baklava. Prve baklava su pravili tako što su stavili između vise tanjih listova hlebnog testa, seckane orahe, pistike i med i to pekli u svojim primitivnim pecima.
Najstarija poznata baklava je pravljena za naročite prilike. Bila je hrana bogatih sve do sredine 19- veka
Grčki putnici i trgovci koji su putovali: na istok do Mesopotamije ubrzo su otkrili očaravajucu slast baklave, tako bi donesen recept u Atinu.
Grčki doprinos pravljenju baklava je sukana kora, tanka kao list u poređenju sa grubom korom asirskom nalik na teksturu hleba.
Za kratko vreme u svim domaćinstvima regiona pod grčkom dominacijom baklava je pocela da se peče na taj način od 3-ćeg veka pre Hrista na dalje.
Jermeni, kao nacija na drevnom putu začina i svile, su dodali cimet i karanfilić u listove baklava.
Arapi su uveli ruzinu vodicu I cardamom u recept „njihove” baklava.
Ukus baklava menja svoje suptilnije nijanse kad kao recept prelazi granice država.
Severno od svog mesta rođenja baklava je bila pečena u palatama drevnog persijskog carstva, na zapadu je bila spravljana u kuhinjama bogatih kuća rimskog carstva, a u kuhinjama Vizantinske imperije do njenog pada 1453-čeg leta gospodnjeg a bila je pečena i u kuhinjama dvora Mrnjavčevića ,Dusana Silnog pa i Hrebeljanovića do kosovskog boja.
Opšte poznata je srpska baklava sa dvora proklete Jerine čiji se recept odrzao do danasnjih dana...
U 15-tom veku Turci osvojise Konstantinopolj, kasnije proširise svoje teritorije na zapad, a na istoku potpade pod otomansku vlast sva zemlja drevne Asirije , te jermenska kraljevina, nestade Vizantija, arapske zemlje , Persija izgubi svoje zapadne teritorije…
Za četiri stotine godina do kolapsa Otomanske imperije u 19-tom veku , kuhinja Otomanske palate u Istambulu postade glavno srediste kulinarstva cele imperije
Umetnici I zanatlije svih fela, dovedeni milom ili silom, među njima pekari,poslasticari kuvari majstori za pite počese da rade u Otomanskoj ili sultanovoj palati u bogatim kućama pasa i vezira u rezidencijama provinciskih upravljaca valija...
Ti majstori pripadnici razlicitih etničkih grupa, koje su činile tursku imperiju, Jermeni, Grci, Persijanci, Srbi... Asirci... poneki Mađar pa i francuski shef kuhinje dadose ogroman doprinos u usavrsavanju i preciscavnju od suvisnog, između ostalog, umetnosti pravljenja baklava i pita diljem cele otomanske imperije
Tajna naročitog interesa za baklavu, kao vrhunski izbor za turskog sultana i njegov obiman harem, kao i za bogate i njihove žene, nalazi se u sastojcima recepta baklave i pomno je cuvana...kroz vekove: Naime postoji zenska i muska baklava...
Što se tiče srpske baklave njen recept je autentican, autohton i esencijalno jednostavan.Ne može da se jede odmah po spravljanju, (sto je starija to je bolja).Opste je poznato da je sacuvan njen recept u manastiru Svete Trojice.

Seoba Srba na teritoriju Ugarske po Kosovskom boju a i za celo vreme otomanske uprave izazva seobu srpske baklave preko Save i Dunava, na teritoriju tadasnje Ugarske .

Kako je srpska baklava bila poslastica za posebne prilike istorijski tragovi njeni nalaze se u sremskoj, bačkoj, banatskoj, božićnoj česnici, spravljenoj od tankih kora posutih orasima medom ili šećerom,kod stanovništva Vojvodine poreklom od naseljenih Srba u ta davna vremena.

Srpska baklava se očuvala kao deo božićne trpeze i u Srba starosedlaca Jugoistocne Srbije, tj dela autohtonog stanovništva koje je ostalo za turskog vremena, a i autenticna manastirska baklava je deo tog kulturnog miljea...
BAKLAVA JE SVAČIJA!




Pošalji

Obavesti me kada neko objavi komentar na ovom receptu
Dodaj komentar

Još od istog autora...

 
 

Blogovi...

Rösti od krompira

Rösti je tradicionalno švajcarsko jelo od naribanog i prženog krompira, veoma jednostavno za pripremu i…


Punjene lignje i ražnjići sa kozicama

Još jedno jelo koje su deca smazala u dahu… a meni u ovim tmurnim danima morska hrana diže raspoloženje…


Tartiflette

Delphine je francuskinja koja u Hrvatskoj živi od 2001. godine, a od 2011. vodi svoj kulinarski blog u kojem…