Дискусије : Труднице и мамице

 Коментар
Language disorders i razvoj pragmatskog jezika
nesmajnik1
29. фебруар 2012. у 15.24
Evo Barilli,

znam da nemas slobodnog vremena a da te ova tema jako interesuje, ja ga trenutno imam pa sam dala sebi slobodu da umesto tebe otvorim temu, a i zbog drugih mama koje ovo isto interesuje a neće možda otvoriti onu temu o prijateljstvu gde je sasvim spontano i krenula cela ova prica.

PS- nadam se da sam potrefila naslov :)
nesmajnik1
29. фебруар 2012. у 15.27

goffman
goffman
(She's gone)
28. februar 2012. u 07.49
baby, ne znam gde si, i da li znaš, ali juli, 2013, je kongres lingvista u zenevi (u cast 100 god smrti- saussure-a) „the interface lanuage cognition” gde je pocasni gost chomsky.

kod nas je neurolingvistiska prilično jaka,dosta se istrazuje na temu „specific language impairment”, npr „children with language disorders + gestures= semantic development”. nettelbladt, ulrika (nije kod nas,lund) je dosta aktivna u ovoj disciplini primera radi, istrazuje dosta o language disorders kod dece, pragmatic development etc.

barilli
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 10.21
Jao goffman, ja sam bas htela da postavim neku temu o deci i razvoju pragmatskog jezika, tema me jako interesuje zbog mog sina. Nikako da stignem da to uradim. Ajde napisi malo ako stignes šta neurolingvistika misli o tome, neki kažu da je to poremacaj na aut. spektru (pragmatic language impairment ili semantic pragmatic disorder) a neki da je samo poremecaj komunikacije/jezika

Vanderbilt
(whatever)
28. februar 2012. u 16.02
Cinilo mi se ociglednim da goffman ne studira na srpskom jeziku i da zbog toga prevodi sa engleskog strucne termine onako kako misli da treba, sto nekad zvuci nezgrapno ili pogresno ali meni je bar ocito da nije proseravanje nego se žena izrazava onako kako razmišlja i kako se izrazava u svakodnevnom zivotu tj na studijama, samo sto mora da prevede jer se ovde diskutuje na srpskom. Kad bi se to što ona prica prevelo na engleski imalo bi savrsenog smisla i ne bi zvucalo ni malo komplikovano, i ja sam to tako i shvatila. Nisam bas u tome videla nikakvu ni losu nameru ni prepotentnost a razumela sam šta govori između ostalog jer mi je materija bliska (ovo sad na temu psiho i sociolingvistike). Pa nema u tome nikakve sramote, ni pompe, jednostavno neko raspolaze nekim strucnim znanjem i strucno se izrazava, možeš misliti, svi mi znamo nešto bolje i vise od drugih, nećemo valjda jedna drugoj na tome zamerati. Ustvari njena tema je postavljena običnim recnikom a ja sam skrenula na koncepte iz evolucione psihologije jer je reciprocni altruizam definisan bas doslovno tako da se dotice njenih pitanja u ovoj temi i znam da bi joj bilo interesantno da o tome procita nešto više. Njen odgovor je totalno imao smisla. Ovo kažem zato što mi se čini da je pogresno shvacena. Izvinjavam se ako izgleda kao da sad bespotrebno branim nekog od nečeg, nije mi namera ni to, već samo da razjasnim zabunu posto mislim da je bezveze ispalo...

hana-banana
(.)
28. februar 2012. u 16.41
Ja sam bas uzivala u vasoj prepisci, nema potree za pravdanjem.

goffman
goffman
(She's gone)
28. februar 2012. u 16.53
jao barili; nisam sigurna da sam bas naj naj ukapirala tvoje pitanje, ali ti ipak odgovaram (uz project runwey) sa par „koemntara” a ti pitaj ako te nešto konkretno interesuje:
elem:
neurolingvistika-proucava delom mozdane strukture koje kontrolisu sposobnost da se razume i producira jezik, delom kako neuroloska ostecenja uticu na ove strukture, i „cilj” je da opise funkcionalnu i neuralnu arhitekturu jezika pomoću studiranja kako normalnih tako i ostecenih funkcija.

neurolingvistika se može opisati i kao mix tri discipline, tako da kao teoretski ram neurolingvistika uzima teorije iz filozofije, psihologije i lingvistike. disciplina ne studira (grubo receno) samo „ jezik i mozdane strukture” već i neverbalnu komunikaciju.inotonaciju, prosodiju,gestikulacija,itd.

veliki deo studija danas se fokusira na poremecaje jezika kao npr autisam, dislexija (koje se smatra urođenim poremecajem); stecenih poremecaja kao sto su afazija, agrafija i još jedan kojeg ne mogu da se setim, studije koje uglavnom baziraju na semantickim i pragmatiskim teorijama i modelima.
ne verujem da si zainteresovana za konkretno koje teorije već te sigurno vise interesuje tipovi poremecaja. navescu par:

- specifican poremecaj: zove se i primaran poremecaj (SLI, specific language impairment).- jezik je primarni problem kod deteta koje inače ima „normalnu” inteligenciju. da bi se definisalo koji poremecaj konkretno, analiziraju se delovi/nivoi jezika; fonologija, semantika, gramatika, pragmatika kao i razumevanje.
- poremecaj u fonologiji: dete ima probleme sa npr pojedinim zvukovima
- poremecaj u sinatksi: dete ima problem sa deklinacijom,poteskoce sa redom u recenici.
- Impresivan poremecaj- dete ima poteskoce da razume reci /recenice ili oboje,
- expresivan poremecaj: dete ima poteskoce sa fonologijom, synatxom..

- poremecaj u pragmatici se pokazuje tako što dete ima problem sa jezikom u socijalnim susretima.sam termin semantic/pragmatic disorder se,pre možda nekih 15-ak godina koristio da opise decu koja nisu spadala u spektar autizma ovaj poremecaj danas je usko povezan sa Asberger´s syndrom kao i autismom. osnovne karakteristike; dete ne razume koncept dijaloga (turn-taking), problem sa svakodnevnim jezikom.
- semantika : dete ima problem da uci kao i poteskoce da razume znacenje reci, problem u razumevanju apstraktnih pojmova.

u proceni kao i u lecenju poremecaja jezika treba se obratiti logopedu.

mnogi roditelji se pitaju da li ucenje dva (ili vise) jezika utice samo procesiranje jezika. da li ih i kako dete drzi odvojeno? postoje tri vrste dvojezicnosti:1)compound-Language 1 i Language 2 se uce istovremeno; 2) coordinated L2 se uci pre puberteta obično u kucnom ambijentu; L3)subordinated tj L1 je dominantan jezik ali L2 je jezik komunikacije, individua razmišlja na L1 ali prevodi na L2.
studije pokazuju da pokazuju da dete generalno kasni sa razvojem jezika, ali su razlike između dvojezicnog i kontrolnog, jako male.

malasara
28. februar 2012. u 17.01
neki kažu da je to poremacaj na aut. spektru (pragmatic language impairment ili semantic pragmatic disorder) a neki da je samo poremecaj komunikacije/jezika

...
Barili, evo mog skromnog mišljenja.
Izolovani poremecaj pragmatickog govora se verovatno i može nazvati poremecajem komunikacije. Međutim kod autistickog spektra poremecaj pragmatickog govora nije izolovan već pracen drugim poremecajima u razvoju, koji su manje ili vise izrazeni, ali uvek prisutni.

goffman
goffman
(She's gone)
28. februar 2012. u 17.05
vanderbilt thx,ja pišem - preko L2 - na L3 i vidim da mi se omakne pokoja cudna/smesna/ sintakticki nekorektna konstrukcija.vrlo bitno. zar nije vaznije šta je receno od dlake u lingvistickoj konstrukciji?

al ´ajd, de; onaj ko je shvatio shvatio je,ko nije - nije ni bitno.
ko želi da provocira neka- izvol´te, a oni koji žele da ispravljaju gramaticke greške bujrum!
nadam, što se i pokazuje da ima i kvalitetnih diskutanata koje cene i poznaju koncept kvalitetnog dijaloga.

barilli
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 17.07
hvala na pregledu goffman, znam da je tematika obimna i nepregledna.
Ne postavljam temu, jer nemam vremena ovih dana da je na pravi način otpratim, a inače hoću, jer mislim da mnogo dece ima neki oblik ovog poremecaja. U nasem slučaju je to nemoguće razdvojiti od dvojezicnosti, ali me zanima, posto si pomenula drugi jezik, i tri kategorije-u koju bi se kategoriju svrstala moja deca: srpski kod kuce, i prakticno dominantan do skole, a od 5 godina skola na engleskom? Odlazak u Srbiju svakog leta, sa totalnom imerzijom (je l ovo reč na srpskom?) u srpski jezik
nesmajnik1
29. фебруар 2012. у 15.32
goffman
goffman
(She's gone)
28. februar 2012. u 17.14
barili, usudila bih se reći da je to kategorija 1) compound- gde se L1 i L2 uce istovremeno. tako je i kod nas kuci. ja sam konsekventna (fanaticki) da komuniciramo iskljucivo na srpskom, i mom sinu (5god) je L1 definitivno dominantniji,(bolja sintaxa, pragmatika, fond reci etc) ALI - dete ima imput L2 preko druzenja sa L2 grupom dece, vrtica, medija (tv).
kretanjem u skolu L2 će prevladati sto je i razumljivo jer se uce reci pojmovi u drugim sferama. vremenom, ako je roditelj konsekventan i uporan, L1 i L2 bi se trebali ponovo izbalansirati i „izjednaciti”. ti pozuri sa pitanjima ja pocinjem sa predavanjima u martu, pa neće biti bleya na tim kao do sada. (hehe)

barilli
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 17.17
nismo vam ništa zamerili, ja sam se malo nasalila sa Vujaklijinim leksikonom, nekako mi tema delovala suvise visokofrekventno za ovaj forum.

Podsetile ste me na onaj film 'Rosenkrantz and Guildenstern are dead', od Tom Stopparda ako znate, kad igraju „tenis” rečima, i pokusavaju da shvate šta je sustina zivota, ali samo filozofirajuci, ne preduzimajuci ništa da promene desavanja u svom zivotu (ovo u filmu, ne mislim na vas dve)

babyshamble
babyshamble
(sandinista)
28. februar 2012. u 17.58
barilli,
nije pragmatski jezik nego pragmatski poremecaj.

ne može se vezivati iskljucivo za autizam, jer je to samo jedan od simptoma, a sam poremecaj ne znaci i autizam.
dakle, može biti na aut. spektru, a može biti i poremecaj komunikacije kako kažeš.

barilli
Barilli
(bez_izuvanja)
28. februar 2012. u 18.48
a sam poremecaj ne znaci i autizam.
------------------------------------
U tome grmu lezi zec. Ja sam govorila o autisticnom spektru, na kome se nalaze razni stepeni autizma, Asperger, uopsteni tip PDD-a, i možda?? semantic-pragmatic disorder ili pragmatic language impairment. Kako sada stoji stvar, pola neurologa misli da taj poremecaj jeste deo spektra, a pola misli da je u pitanju samostalni poremecaj jezika i komunikacije.

Pragmatic language?? kako se prevodi-pragmatski ili pragmaticki jezik?

babyshamble
babyshamble
(sandinista)
29. februar 2012. u 04.39
(nikad interesantnija tema, a niakd manje vremena :(

barilli,
pragmatizam u lingvistici (kod usvajanja jezika) se klasifikuje kao socijalni aspekat, dakle onaj deo jezika koji
se razvija socijalnom interakcijom.
to je samo deo sistema jezika, kao sto je na primer i fonetika, pa ne postoji fonetski jezik (mislim kao jezik), kao ni pragmatski jezik.
to su samo faze u ucenju/usvajanju jezika kod dece.

znaci, ako nedostaje ili kasni razvoj te pragmatkse faze radi se o pragmatskom poremecaju usvajanja jezika. ta faza generalno traje relativno kratko,
i totalno, ali totalno zavisi od socijalne interakcije. sad kada je ona povezana sa autizmom ili nekim drugim stanjem, ona je samo deo tog spektra,
nikada se neko dete ne klasifikuje kao autisticno samo zbog tog pragmatskog nedostatka.

to je isto deo onog vremenskog okvira za jezik o kome smo ovde često pricali.
gledala sam u engleskoj pre jedno 7 godina dokumentarac o jednoj devojcici iz ukrajine, koja je odrasla s psima, neki uzas,
roditelji alkoholicari, živela u stanu sa psima do tinejdzerskih godina, ono puzi, laje, jezik prakticno ne postoji.
ona tu pragmatsku fazu jezika ne može usvojiti sada i ima ogromnih problema sa jezikom, jer je nije prošla kada je trebalo.
sada vodi koliko-toliko normalan zivot, ali jezicki nedostatak je definitivan, može samo da se koriguje. veoma nizak iq ima.
zato je coveku u njegovoj evoluciji najviše porastao iq kada je poceo da upotrebljava jezik, mozak se razvija i razvijaju se neuronske veze,
koje samo povecavaju inteligenciju, ali to može da se uradi samo u odredjenom dobu, jer se one po zavrsetku istog 'zamrzavaju'.

tako da u principu, ako je pragmatksa faza usporena kod nekog deteta, s njim treba da se radi sto ranije i sto vise,
a ako je ona deo nekog spektra može samo da se koriguje, ne da se i 'izleci'. sumnje na autizam se najcesce javljaju kada
ta faza ili kasni ili je nema, jer je to najopipljiviji simptom, drugi simptomi se kasnije ispoljavaju i uvek, ali uvek postoji splet simptoma.
kada kažem raditi znaci, pricati, pricati i pricati, sa facijalnim izrazavanjem, pitanjima sa intonacijom pitanja (sto kažemo znak pitanja na kraju),
prepricavanjima i sl.
zato je najvaznije ucenje maternjeg jezika, jer ono (dete) samo jednom uci jezik kao sistem, drugi jezici koje s lakocom usvaja kasnije
su samo deo tog sistema, varijacije prakticno receno.

goffman,
ma koja uobrazenost bre, da li si normalna! nisi ti geek, nego celebrity ovde heheh
blago tebi! ja sam njega uvek volela, a kada je bio jedan od retkih koji je bas najjavnije stao protiv bombardovanja srbije,
i kao covek me je kupio za ceo zivot. ja obozavam takve ljude (ne zato što smo to bili mi na nesrecu, nego da je bio
bilo koji drugi narod on bi isto uradio, jer je princip u pitanju).
mogu da zamislim kako je izgeldalo slusati ga, zato obozavam managua lectures, znam je napamet maltene (razgovori sa studentima o lingvistici i o politici).

gala06
Gala06
(...)
29. februar 2012. u 06.00
nikad interesantnija tema, a niakd manje vremena :(

barilli,
pragmatizam u lingvistici (kod usvajanja jezika) se klasifikuje kao socijalni aspekat, dakle onaj deo jezika koji
se razvija socijalnom interakcijom.
to je samo deo sistema jezika, kao sto je na primer i fonetika, pa ne postoji fonetski jezik (mislim kao jezik), kao ni pragmatski jezik.
to su samo faze u ucenju/usvajanju jezika kod dece.

znaci, ako nedostaje ili kasni razvoj te pragmatkse faze radi se o pragmatskom poremecaju usvajanja jezika. ta faza generalno traje relativno kratko,
i totalno, ali totalno zavisi od socijalne interakcije. sad kada je ona povezana sa autizmom ili nekim drugim stanjem, ona je samo deo tog spektra,
nikada se neko dete ne klasifikuje kao autisticno samo zbog tog pragmatskog nedostatka.

to je isto deo onog vremenskog okvira za jezik o kome smo ovde često pricali.
gledala sam u engleskoj pre jedno 7 godina dokumentarac o jednoj devojcici iz ukrajine, koja je odrasla s psima, neki uzas,
roditelji alkoholicari, živela u stanu sa psima do tinejdzerskih godina, ono puzi, laje, jezik prakticno ne postoji.
ona tu pragmatsku fazu jezika ne može usvojiti sada i ima ogromnih problema sa jezikom, jer je nije prošla kada je trebalo.
sada vodi koliko-toliko normalan zivot, ali jezicki nedostatak je definitivan, može samo da se koriguje. veoma nizak iq ima.
zato je coveku u njegovoj evoluciji najviše porastao iq kada je poceo da upotrebljava jezik, mozak se razvija i razvijaju se neuronske veze,
koje samo povecavaju inteligenciju, ali to može da se uradi samo u odredjenom dobu, jer se one po zavrsetku istog 'zamrzavaju'.

tako da u principu, ako je pragmatksa faza usporena kod nekog deteta, s njim treba da se radi sto ranije i sto vise,
a ako je ona deo nekog spektra može samo da se koriguje, ne da se i 'izleci'. sumnje na autizam se najcesce javljaju kada
ta faza ili kasni ili je nema, jer je to najopipljiviji simptom, drugi simptomi se kasnije ispoljavaju i uvek, ali uvek postoji splet simptoma.
kada kažem raditi znaci, pricati, pricati i pricati, sa facijalnim izrazavanjem, pitanjima sa intonacijom pitanja (sto kažemo znak pitanja na kraju),
prepricavanjima i sl.
zato je najvaznije ucenje maternjeg jezika, jer ono (dete) samo jednom uci jezik kao sistem, drugi jezici koje s lakocom usvaja kasnije
su samo deo tog sistema, varijacije prakticno receno.

--------

Odlično objašnjeno!

„ali to može da se uradi samo u odredjenom dobu, jer se one po zavrsetku istog 'zamrzavaju'.” - Tačno tako. Mi to zovemo 'kritican period'

IKSA
29. februar 2012. u 08.02
Kada se zavrsava taj period tj.kada pocinje „zamrzavanje”?moj sin ima skoro 5 god i malih problema u komunikaciji

nesmajnik1
29. фебруар 2012. у 15.33

goffman
goffman
(She's gone)
29. februar 2012. u 08.19
Malo duzi text (power point) koji sam koristila na jednom predavanju (ontogeneza decijeg jezika) pre koju godinu. Vrlo koncizno, pregledno ali na engleskom.

Critical Period
1 What is a Critical Period?
- In learning, a critical period (or sensitive period) is a limited period of time in which learning must take place. If learning does not take place then (misses the window), it will not take place (in the normal way).
- Children are exposed to language early in life and proceed in a particular way. - Would they proceed in the same way if they were exposed to language later in life? Not possible (ethical) to investigate experimentally in humans.

-Relevant to issue of innateness of language learning ability, interaction of nature and nurture ! if language-learning proceeds differently given same input, what does that say about the biological basis for learning?

1.1 Non-human animals
• Imprinting: if ducklings aren’t exposed to an adult duck from infancy, take another animal (even-human) to be their „adult”
• Barn Owls: barn owls locate their prey by matching visual input (movement of the mouse) with-auditory input (rustling sound). If either vision or audition is impaired shortly after birth (within-100 days), owl will adjust its degree of head turning (toward sound or visual input) to compensate.
The later the impairment, the less the owl adjusts. If impairment is removed before 200 days of life-(sexual maturity), owl will readjust; again, the earlier the impairment (and the later the removal of-impairment), the more difficult the readjustment. (Knudsen and Knudsen, 1990)

1.2 Humans & Language
Lenneberg (1967):
• noticed that deaf children who had been able to hear language at an early age (before becoming deaf)-were better able to learn to speak than deaf children who had never heard language at all (deaf from-birth).
• Also noticed that children who suffered aphasia (language loss) were better at overcoming their aphasia-than adults who suffered similar loss.
• suggested that there is a critical period for language learning: early toddler years to puberty.

1.2.1 Extreme cases: Genie, Chelsea
Genie (Curtiss, 1977, 1988)
• not exposed to language until age 13 (kept in isolation).
• able to learn lexical items, some limited knowledge of syntax (e.g. NP ! (det) (adj) N, *NP ! N-(adj); PP ! P NP, *PP ! (det) V; V+ing, *N+ing)
• often ungrammatical word order, inconsistent use of morphology (no modals, auxiliaries)
• able to communicate non-linguistically but never learned social conventions like How are you?, Well,
Please, etc.
(1) Applesauce buy store
„Buy applesauce at the store”
(2) Man motorcycle have
„The man has a motorcycle”
(3) Genie full stomach
„I have a full stomach”
(4) Mama have baby grow up
„Mama has a baby who grew up”
(5) Father hit Genie cry long time ago
„When my father hit me, I cried, a long time ago”

Genie did respect verb argument structure in large part:
ball fall floor but not *ball fall book-also she never produced *Genie run Curtiss or *Genie throw-Chelsea (Curtiss, 1988)
• profoundly deaf from birth, assumed by family to be mentally retarded/impaired, so never exposed to-language until age 32.
• when discovered, fitted with hearing aid/amplifier, now able to hear somewhat
• with instruction learned lexical items, some social conventions (hi, how are you?, well, etc.)
• never acquired syntax, even lexical categories; utterances not even semantically clear
• function words present in speech but totally unprincipled
2
• use of extra arguments (didn’t adhere to verb argument structure: airplane fly headache)
• good intonation
(6) The small a the hat
(7) Orange Tim car in
(8) I Wanda be drive come
(9) Breakfast eating girl
(10) They are is car in the Tim

1.2.2 Less extreme cases: deaf populations
Newport (1991) describes studies of deaf signers of ASL who were first exposed to ASL at different ages.group age of first exposurenative learners infancy (parents are deaf)early learners ages 4–6 (at school for the deaf)late learners after puberty (at school for the deaf)
Administered various tests of signing ability to subjects; at test time all had had at least 30 years of daily useof ASL. All signers mastered basic word order, but only native signers mastered morphology. Late signers:inconsistent use of morphology, used whole-word signs with no morphological structure, frozen forms. Earlysigners used morphology better than late signers, but not as well as native signers.

1.3 Second Language
Critical period effects also seen in adult learners of a second language. Johnson and Newport (1989) studiednative Chinese & Korean speakers who had learned English through immersion; immersion occurred fromages 3 to 39. All subjects proficient in English at time of testing.
Age of immersion significantly affected performance on grammaticality judgments task: decline in abilitywhen immersion occurred after age 7 to age 17, then uniformly low. Even late learners mastered word order,
use of -ing (with verbs, not other categories), cf. Genie.

2 Why Does Learning Ability Decline?
Two ideas about why critical period effects occur:
1. The learning mechanism itself changes over time; maturationally declines
(The learning mechanism follows the same declinational curve as learning ability,given age at onset of exposure)
2. The learning mechanism does not decline; other abilities are increasing with age and begin to interfere with efficacy of the learning mechanism in question (e.g. language)

Newport cites evidence in favor of (2): „less is more” ! adult L2 learners appear to be able to handle larger, more complex chunks of language at a time (in repetition tasks, for example), whereas children proceed morpheme-by-morpheme. But adults have trouble breaking down the large chunks into the smaller parts. Adults can handle more at once but this actually blocks them from acquiring all the smaller pieces of grammar. Children can’t handle as much at once so start small; this lets them build up the whole system.
3
References
Curtiss, Susan. 1977. Genie: A psycholinguistic study of a modern-day ‘wild-child’ . New York: Academic
Press.
Curtiss, Susan. 1988. Abnormal language acquisition and the modularity of language. In Linguistics: The
cambridge survey ii. linguistic theory: Extensions and implications, ed. Frederick Newmeyer. Cambridge
University Press.
Emlen, S.T. 1969. The development of migratory orientation in young indigo buntings. Living Bird 8:113–
126.
Johnson, J., and Elissa Newport. 1989. Critical period effects in second language learning: The influence of
maturational state on the acquisition of english as a second language. Cognitive Psychology 21:60–99.
Knudsen, E.I., and P.F. Knudsen. 1990. Sensitive and critical periods for visual calibration of sound localization
by barn owls. Journal of Neuroscience 10:222–232.
Lenneberg, Eric. 1967. Biological foundations of language. New York: Wiley.
Marler, Peter, and S. Peters. 1987. A sensitive period for song acquisition in the song sparrow, melospiza
melodia: A case of age-limited learning. Ethology 76:89–100.
Newport, Elissa. 1991. Contrasting concepts of the critical period for language. In The epigenisis of mind:
Essays on biology and cognition, ed. Susan Carey and Rochel Gelman, 111–130. Hillsdale, NJ: Lawrence
Erlbaum Associates.
4

barilli
Barilli
(bez_izuvanja)
29. februar 2012. u 10.30
Drage moje, kasnim za vama 9 sati zbog razlike u vremenu, a sad moram da zavrsavam neke važne stvari, pa ću na miru da procitam šta ste pisale kad se vratim. Tema me beskrajno zanima, samo pišite. Trebalo je otvoriti zasebnu temu ali evo nikako da stignem, u strasnoj sam guzvi, a još imam i goste

Vidimo se kasnije

gala06
Gala06
(...)
29. februar 2012. u 10.37
IKSA, možeš li malo detaljnije, kakvih problema u komunikaciji ima tvoje dete?

babydoll_sw
BabyDoll_SW
29. februar 2012. u 14.43
IKSA, i knjizi „Brain rules for babies”, postoji deo u kome diskutuju razvoj jezika, secam se da su navodili studije u kojima je pokazano da za pravila izgovor nekih reci/slova potrebno je da je dete izlozeno jeziku između 6-12 meseci. Ako se dobro secam, posle toga se te veze zatvaraju. Primeri koje su naveli su napr. Kinezka deca koje žive u USA njihoiv izgovor R/L.

Knjiga inače citira publikovane radove na tu temu...al ja se na zalsot ne secam detalja.

Goffman, molim te me ispravi ako ti znaš nešto drugo!

Inače, meni jako bitna i interesantna tema. Vidim govporite o dvojezicnosti, a šta je kod trojezicnosti? Da li je to ludost?!
skoljka
(student)
29. фебруар 2012. у 15.33
Obavezno pišite naslove knjiga na temu razvoja jezika (i bilingvalnosti posebno), lično preferiram lakse stivo jer sam potpuni početnik u ovoj oblasti.
BD 'tvoju' sam već narucila i još jednu od Stevena Pinkera.
Mnogo hvala, super tema!
nesmajnik1
29. фебруар 2012. у 15.34
babyshamble
babyshamble
(sandinista)
29. februar 2012. u 15.16
iksa,
taj period je relativan, ali u principu od rođenja do 6. godine sa nekim izuzecima, a najburniji je period od 1.5 do 3 godine.
utvrdjeno je da se mozak kompletno razvija do 7. godine zivota, posle toga se razvoj bukvalno gasi.
deca koja su na primer u tom okviru naucila dva jezika, koriste za njih drugacije delove mozga (broka i vernike oblast) nego starije osobe,
koje su savladale L2 kasnije. bilingvalna deca koriste istu oblast za oba jezika, dok stariji bilingvali koriste dva (fizicki nepovezana) razlicita mesta.
to se i prakticno može 'cuti', odmah znaš da li je neko kao dete naucio jezik ili kao odrasla osoba- ono sto u praksi zovemo akcentom.
(znate i sami da se čak i akcenat istog jezika nosi ceo zivot, ima slučajeva koji se 'trude' da ga eliminisu, ali to je sizifov posao i ta osoba nikada ne deluje opusteno,
sad mi pada na pamet nasa vesna dedic, kojoj je maternji srpski sa pg akcentom i ijekavicom, sama ona zna kako joj je).

barilli,
pridev je i jedan i drugi ispravan, s tim što se pragmaticki vise koristi za filozofski pravac pragmatizam, a pragmatski za pragmatiku.
u lingvistici se radi o pragmatici.

sve mame koje interesuje ova tema, objašnjena na divan način (bez mnogo vujaklije i vukajlije;) su dela stivena pinkera, koji je bio student comskog-
prva knjiga je 'the language instinct', ima ih još 5-6, ali ovu svakom roditelju preporucim.

babydoll,
smatra se da dete može bez problema i L3 da savlada, verovatno može i vise, ali ovo se racuna kao norma. ali opet, kao sto neće istim stepenom savladati L1 i L2, tako neće ni L3, mislim zbog koriscenja, ali sistem hoće.

pišem s brda s dola, ne zamerite
pozdrav ;)

babyshamble
babyshamble
(sandinista)
29. februar 2012. u 15.25

babydoll,
dok sam kliknula 'objavi' setih se da će tvoja malena biti trojezicna, sva tri od izvornih govornika heheh- dobitna kombinacija.
bas javi kako napredujete i da li praktikujete da svako tera na svom jeziku.
Barilli
(bez_izuvanja)
29. фебруар 2012. у 16.02
Hvala nesmajnice moj, evo sad ću da čitam tek na miru.
Hvala i moderatoru sto je izdvojio
goffman
(She\'s gone)
29. фебруар 2012. у 17.37
´ajd, zlu ne trebalo, postiram i ovde:

baby; teorija koju spominjes je „chomsky” teorija, tj teorija univerzalne gramatike, strukturalne lingvistike, gde dete do odredjenog perioda (mišljenja se razlikuju) ima sposobnost „imitiranja”(ritmickim pokretanjem tela,reakcije na prosodiju intonaciju odredjenog jezika) bilo kojeg jezika (ne produciranja i verbalnih zvukova!) nevezano za L1. posle tog perioda, ta sposobnost se gubi. UG (chomsky) tvrdi da je nemoguće nauciti jezik preko „nekorektne gramatike stavlja granicu c a 6 mesec, drugi ca 12, pa i 18 mesec. ucenje zvukova nije vremenski ograniceno, dete uvek ima mogućnost da grešku ispravi uz pomoć logopeda.

teorije o ucenju jezika:
behaviorism: (bloofield,skinner) dete ima generalne uslove za ucenja jezika: dete je pasivno i ucenje jezika je stimulans-respons.
Nativism: Univerzalna gramatika (Chomsky, Lenneberg, McNeill) dete se rodi isprogramirano da nauci jezik, jezici su slični. LAD: Language Acquisition Device.

(druge teorije su npr:interakcionizm, vygotsky-dete je aktivno, roditelji su ti koji se prilagodjavaju, tj aktivna interakcija roditelj/dete), kognitivizm pyaget etc)

Faze u razvoju jezika:

0-6 mesec- dete testira zvukove.neverbalna komunikacija- dete prepoznaje ritam L1. osetljivo na vizuelne i auditivne stimulanse.dete uci da odredjenim zvukovima (plac,vristanje,smeh etc ”dobije šta želi„.
06 meseci- dete pocinje sa produciranjem konsonanti bbb, posle toga dolazi produkcija vokala. period od 6 meseci se zove intersubjektiva faza u razvoju deteta (komunikacija između deteta i roditelja) kao i subjektivna faza tj dete se upoznaje sa okolinom.
ca 9 mesec-sve izrazenija produkcija slogova ”telegrafska faza„ u razvoju jezika.dete pocinje slogove sa vokalom.- verbalna komunikacija (Halliday ”Learning how to mean„)
1god - prve reci,dete uci 1-2 reci sedmicno
1.5 godine- naglo proširivanje fonda reci
sledeća faza u razvoju jezika su gramaticki elementi-sintaska morfologija,
dve-reci faza (obično subjekt+ objekt, glagoli i dalje nisu u reportoaru) je opisana sa univerzalne perspektive. zakljucak (Slobin) funkcije ove faze su iste u svim jezicima.faze dete prolazi u sintatickoj fazi u ovom uzrastu:1) nominalna faza (substantiv) 2)glagol bez subjekta (glagol+objekt) 3)glavna recenica+subjekt (medo kupa)
2 god- dete sastavlja tri/četiri reci u recenice, razvoj semantike.
do 4 godine dete je naucilo strukturu jezika.

dvojezicnost?trojezicnost? visejezicnost?

Bilingual language acquisition-What is it?
”Bilingual language acquisition, then, refers to the result of the very early, simultaneous, regular, and continued exposure to more than one language.„ de Houwer, 1995
Early…exposure =children who are regularly adressed in two spoken languages from before the age of two.
BFLA- dete se od rođenja uci dva ili vise jezika:
The role of input in BFLA
- The language(s) the parents speak with their child(ren)
- The language(s) the parents have as their native language(s)
- The extent to which the parents’ language(s) reflect the dominant language(s) of the community at large
- Age
-Input
- Disposal
- Attitudes
- Positive feedback
bitna razlika između: Second Language Learning i Second Language Acquisition (SLA- ja bih ovde svrstala fenomen trojezicnosti)
Argumenti za ucenje L2 L3
The structural – (jezik je interesantan per se)
The cultural –
The utilitarian – important to communicate
The sociolinguistic – expresssion of Self

koleginica je napisala dizertaciju na temu: The relation between gestures and semantic processes:
A study of normal language development and specific language impairment in children

ako neko želi, neka mi ostavi mail, saljem vrlo rado!
Barilli
(bez_izuvanja)
29. фебруар 2012. у 17.43
Kad sam pre par godina vodila sina u neku grupu za podsticanje socijalnih vestina, terapeut mi je skrenula paznju na ovaj poremecaj- Semantic Pragmatic Disorder ili, kako se sad zove: Pragmatic Language Impairment

Evo novije wiki definicije:
http://en.wikipedia.org/wiki/Pragmatic_language_impairment

Koji su simptomi koje sam prepoznavala kod svog deteta:
-izbegavanje dir. kontakta ocima
-neodazivanje na ime
-eholalija
-česti temper tantrumi
-problem u govoru/komunikaciji
-nemogućnost uspostavljanja smislenog dijaloga, nema reciprociteta u komunikaciji

Čini mi se da su Englezi najnapredniji u ovoj disciplini, na FB sam clan dve grupe koje su inicirane iz Engl, a imaju i dosta literature

Evo jedne definicije SPD-a sa engl. sajta o autizmu:

http://www.autism.org.uk/about-autism/related-conditions/semantic-pragamtic-disorder.aspx

Semantic pragmatic disorder affects the use of language in a social context (knowing what to say and when to say it). There is debate about whether semantic pragmatic disorder is part of the autism spectrum, or an entirely separate condition. At the moment, this isn't clear.

Rapin and Allen originally defined semantic pragmatic disorder (SPD) as a language disorder in 1983. Confusion surrounds the use of diagnostic terminology in the area of SPD, where neurology, psychology, psychiatry and speech and language therapy converge. The most common definitions of SPD are listed below:

A component/language style of other disorders such as autism, Asperger syndrome or hyperlexia
The same as high-functioning autism
A separate valid disorder on the autism spectrum
A sub-category of specific language impairment that echoes autisticlike behaviours but not part of the autism spectrum.

There is much debate as to whether or not SPD is part of the autism spectrum. Unfortunately no diagnostic criteria exist to confirm this.

What this paper discusses are the characteristics of SPD and how to manage them.

What is semantic pragmatic disorder?

SPD is a language disorder that affects semantic processing and the pragmatics of language use. Pragmatics refers to the use of language in a social context (knowing what to say and when to say it to people). Semantics refers to the meanings of words and phrases.

SPD is a developmental disorder that improves with age. Rates of improvement will depend on the intelligence of the child and the support around them.

Similarities to autism

Children with SPD often appear to have similar features to people with autism. Similarities include:

difficulties with eye contact
not having very many friends happy to be a loner
sensory difficulties
echolalia (repeating what others say)
temper tantrums
no or very little imagination
inappropriate behaviour for their age group
no empathy.
Problems with understanding

Due to the way that people with SPD process information, they are unable to distinguish between the central meaning of an event and the extra information that surrounds it. For instance, if you were to show a picture book to a child with SPD, they would be more likely to focus on a minute detail of a particular picture, rather than grasp the actual meaning or story behind the picture. Being unable to extract meanings in this type of situation makes it is more difficult for the child with SPD to generalise. This cognitive difficulty can result in the child needing to develop a good memory for details and a need to keep things predictable.

Predictability is a key concept of SPD. The child with SPD is unable to predict future events and unable to recognise similarities in new situations, often leaving them floundering socially and in a high state of anxiety. Therefore, the child with SPD is often very reluctant when experiencing change.

The difficulties in extracting meanings can be both visual and oral. The more stimulation there is in the immediate environment, the harder it is for a child with SPD to process exactly what is being said to them. This often results in the child failing to respond to any communication directed at them. If a child with SPD is trying to concentrate they will often need to be touched lightly or stood directly in front of before they will respond and before they are able to process any communication.

Children with SPD have a tendency to take everything very literally and have difficulty in understanding what other people are thinking when they are talking. They are therefore unable to understand when people are lying or deceiving them. They can become very distressed when people around them use sarcasm and teasing language. However, they do not have problems with types of communication such as directive language. For example, if a child with SPD were asked to put the red block on top of the yellow cube they would be able to do so.

Children with SPD may also experience difficulties in grasping time concepts.

Problems with talking

A child with SPD can give the impression of being very sociable and chatty. Realistically they are likely to have problems talking due to the way they use language. Children with SPD learn language differently from other developing children. They learn language by memorising rather than by learning the meaning behind the word. This results in an inability to use language as fluently and with the same range and flexibility as other children their age. When they memorise whole chunks of language they will often reproduce it in exactly the same tone and with exactly the same intonation as the person they learnt it from. They can therefore seem a lot more socially mature and capable then they actually are.

If you took a transcript of a child with SPD and analysed their speech it is likely that you would find very little use of emotive language (the way people feel or think) and an awful lot of echoed social phrases/inappropriate comments. This inappropriate use of social language can be very embarrassing and exasperating when really the likelihood is that they are simply repeating something that has been said to them previously, but in the wrong context.

Talking problems in a child with SPD only really show up at a conversational level. Their delayed social development means that they are a lot more interested in themselves than in other people, often talking about something that only interests them or about themselves. Not having sufficient understanding of their social partner means that they will not have the ability to read signs of boredom and assume common knowledge. These inabilities make conversation a one-way thing and can leave the conversational partner both bored and confused.

Semantic pragmatic disorder in the classroom

Many children with SPD are able to cope in the mainstream classroom. This is because they often have a higher level of academic intelligence than their peers. However, there will in most cases be a need for some one-to-one help for the SPD child in the mainstream in the form of a learning support assistant (LSA).

The input of one-to-one support for a child with SPD in a classroom setting often eliminates some of the problems otherwise experienced. The most common of these problems is motivation. The child with SPD will only work when they want to and appear to have no motivation for the work they are either doing or supposed to be doing. If they do tend to daydream in lessons it is important to insist that they sit at the front row, either at the end or in between two sensible children who will not encourage them to be distracted. They may become very anxious at times such as break and lunchtime and need the support and encouragement of an LSA to build their confidence during free time at school.

In terms of subjects a child with SPD generally struggles with aspects of handwriting, creative stories, reading comprehension and spelling. This is due to their lack of understanding about appropriate language and when to use it, and an inability to comprehend subjects that require abstract understanding. They will often take a topic that a teacher has given them and interpret it in an inappropriate way, a way that interests them from their own perspective rather then the way for which it was intended.

However, there are also areas of the classroom in which they tend to excel. For example, children with SPD are very often good at numbers, sciences and computers.

When teaching a child with SPD it is important to build their understanding of the abstract concepts that they find bewildering. A successful way of doing this is to use direct learning via a multi-sensory approach. Keeping the learning materials very visual is important. Visual exercises to enhance semantic understanding can be particularly beneficial. Notions such as opposites, sorting objects according to similarities/differences, guessing games are easily represented through visual enhancement.

Helping a child with SPD

Some simple techniques can be used to help a child with SPD in the areas of social development, language skills and play skills.

Play skills in a child with SPD are often very creative physically but lack any social aspect. They have difficulty pretending because they find it difficult to put themselves in others situations. This inability often leads to the child performing inappropriate actions on different objects. To overcome these difficulties the child with SPD should be encouraged to develop their social skills through drama and role play. Role play should use real objects as much as possible in the first instance. Once the child has an understanding of this, substitute props that represent the real objects should replace the real objects.

Language skills in the child with SPD can be enhanced using simple games such as I Spy, visual pairs matching games, rhyming pairs games and board games that involve reading and identifying first and last sounds in words. Encouraging the child to reproduce any written work on a computer can also help to improve language skills. By typing up their written work on to a visual screen it allows the child to correct areas such as sequences of events, spelling and grammar and sentence structure. It also allows them to make sure that they have understood the implication of the question and answered it correctly.

To encourage the childs social development it is important to tell them specifically what good behaviours are and what it involves to achieve them. Praising specific good behaviour and keeping the child free from negative judgements can reiterate this. It is important to avoid large noisy groups which have no structure as much as possible, as it is situations such as these that can cause anxiety and panic. By keeping a certain amount of predictability to the childs daily life it is possible to reduce their anxiety. Organisational skills can be improved by the use of a wall chart a timetable that indicates what is going to happen throughout the childs day and in what sequence.

nastavljam kasnije
BabyDoll_SW
29. фебруар 2012. у 19.52
Baby, jeste mi joj se obracamo sa 3 jezika. MM joj se obraca na svedskom, ja na srpskom, a „nanny” na engleskom. Kao sto možeš da pretpostavis, ona najviše vremena provodi sa nanny :-)...

Za sada je teško reci kako sve to ide, jer ima fond od 3 reci - mama, nan (za nanny), i Ka (za kornjacu). Dosta brblja, ali to niko ne zna šta je htela da kaže :-). i ono sto je interesantno možda je možeš da joj kažeš na sva tri jezika npr „gde je (npr.) Papa” i ona trazi muza. E sad ne znam bas da li se to racuna, jer ona se naravno skoncentrise na imenicu imenicu (papa ili Dolli ili nos).

Kupili smo CDove decijih pesmica i na srpkom i na svedskom i to joj pustamo, takoze imamo Teletabis sinhronizovan na svedski, a stizu i crtaci na srpskom. Međutim po ovoj knjizi koju navodim kažu da MORA da bude govorni jezik, drugim rečima sa osobom i u interakciji, a ne preko TVa i CDova.

Dakle, imati li saveta, iskustava itd. Strah me da je ne usporim u razvoju u svoj ovoj guzvi od jezika, a iskreno, ne bih da srpski bude taj koji je ispao iz trke.

Pozdrav
BD
Barilli
(bez_izuvanja)
29. фебруар 2012. у 23.49
evo još jednog korisnog website-a

http://www.socialthinking.com/

Po ovom modelu radi logoped u skoli mog sina. Autor kovanice je žena, logoped, Michelle Garcia-Winner se zove, koja je puno radila sa autisticnom decom koja ocito imaju problema sa socijalnim kontaktima.

Međutim, kad je pocela da radi za skolski sistem, dakle sa tipicnom decom, primetila je da problem komunikacije i socijalne interakcije postoji i kod dece koja nisu na autisticnom spektru. Radeci s njima, skovala je ovaj termin i način rada jer je videla da nekoj deci sticanje socijalnih vestina ne dolazi spontano i lako, dakle nije intuitivni proces. Takođe je primetila da ovaj nedostatak nema mnogo veze sa inteligencijom, naprotiv, takva decu su često bila i natprosecno inteligentna, ali su na polju komunikacije, socijalnih vestina i empatije bili u zaostatku za vrsnjacima.

Ja sam pomalo pocela da razumevam problem, bas poredeci socijalne interakcije mog sina i cerke. Kod cerke to sve dolazi spontano, lako, bez napora, dok sinu mnogo toga treba da se „objašnjava” Od toga zašto treba da kažemo zdravo, hvala, molim do toga zašto je nepristojno ne odgovoriti na pitanje, ili ignorisati sagovornika.

Evo još nekoliko karakteristika koje sam prepoznavala ili prepoznajem kod svog deteta:
-razvoj govora agramatican u početku
-teško rezimira sustinu dogadjaja, price
-ne može da predvidi tok dogadjaja, posledice
-razumevanje sekvence kao i uzrocno-posledicnih veza je otezano
-samim tim ne može da primeni iskustvo steceno u prethodnom dogadaju na neki buduci dogadjaj
-bukvalno shvatanje fraza, ne razume salu, ironiju ili sarkazam
-ucestvuje u razgovoru aktivno samo ako ga on inicira
-preferira rad 1 na 1, otezano ucenje/participacija u grupi
-otezano identifikovanje/izrazavanje emocija
-izrazena vizuelna memorija
-neorganizovanost
-burne emocije koje se teško stisavaju

Dodacu još ako se nešto setim, za sada ovoliko.
Da napomenem da moj sin nije dobio ovu „dijagnozu” ali ga ja vidim u nekom obliku ovog poremecaja

blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 04.54
Inače, meni jako bitna i interesantna tema. Vidim govporite o dvojezicnosti, a šta je kod trojezicnosti? Da li je to ludost?!

BabyDoll, nemam nikakvo iskustvo sa konkretnom temom ali imamo trojezicno dete u porodici - otac Srbin, majka Dankinja, rođeno i živi u Engelskoj. Mogu samo da ti prenesem njihovo dosadasnje iskustvo /dete ima 11 god sada i skoluje se u Engleskoj/: do polaska u skolu, dete je skoro ravnopravno komuniciralo na sva tri jezika. Princip u njihovoj kuci je bio da se svakim roditeljem prica na materinjem jeziku roditelja, u obdaniste je krenuo sa 2.5 god i samo je tamo pricao na engleskom, a posto smo mi velika familija i dolazimo iz raznih delova sveta /ima italijanske, francuske, srpske, hrvatske, danske, svedske itd krvi :)/, sa svakim gostom je uspostavljao kontakt na jednom odabranom jezikom. MOzda ovo zvuci pomalo vojnicki način ali to je bilo njihovo pravilo kog su se drzali pa i mi ostali prihvatali. Npr. ja govorim engleski ali ja sa njim uvek pricam srpski, jedino moj stariji sin prica sa njim engleski radi održavanja svog fonda reci u engleskom jeziku. Uglavnom, da ne davim detaljima ko je kome šta :)

U svakom slučaju, od polaska u skolu roditelji su nastavili da intezivno rade sa njim na materinjem jeziku tog roditelja, kupuju mu knjige, on cita na sva tri jezika itd. Međutim, njegovo izrazavanje na jezicima na kojima se ne skoluje je svake godine primetno losije. Zašto? Zato sto on ne stice formalno obrazovanje na tim jezicima i njegov fond reci se svodi na svakodnevni govor, utoliko sto cita on ga tu i tamo nadogradjuje ali npr. on sa ocem nikada ne prica na nivou obrade nekog dela iz lektire ili matematickog problema pa se oseca primetan nedostatak takvih izraza /npr. letos nije znao na srpskom da objasni reč RAZLOMAK jer ne uci matematiku na srpskom/. On uz ova tri jezika, kao i njegov otac, govori još i svedski, italijanski i francuski ali na nivou na kome ja npr. govorim engleski /niti mi je prvi, niti drugi, nego možda treci ili četvrti nivo znanja, aktivno razumevanje, pasivnije sporazumevanje/.

Jedina stvar koju nikada ne radi jeste da ne brka jezike. Nikada mu se nije desilo da nema adekvatan prevod na npr. srpski pa da ubaci reč iz engleskog ili danskog nego uvek na srpskom objašnjava koja mu to reč nedostaje. Tako je naucen, da objašnjava a ne da zamenjuje reci rečima iz drugog jezika.

Svake godine akcenat u srpskom mu je sve izrazeniji, sintaksa se još dobro drzi ali mislim da će i to sa vremneom da „propadne”. Snaha kaže da je isti slučaj i sa danskim. Iako svakodnevno izlozen tim jezicima, oni polako gube primat.

Hahhahaha, babyshamble, ova opaska o V.Dedic me podsetila na mene samu, mada moram da kažem da neki ljudi lako kupe dijalekte kao npr. ja i promenom sredine menjaju i spontano jezik. Npr. moj materinji je hrvatski i u Hrvatskoj mogu savrseno da pricam na njemu iako sam promenila,kao što se da primetiti, i sintaksu i dijalekat itd u odnosu na hrvatski jezik. Do odlaska u Sarajevo, gotovo da niko nije u govoru sa mnom mogao „provaliti” da nisam iz Srbije odn. Beograda. Sada imam vrlo jak bosanski akcenat koga se pokusavam rešiti jer je vrlo smesno kada govoris ekavicu i kažeš „urad'la” :)

Isto tako, zanimljivo je i da moj stariji sin u Bosni prica ijekavicu sa bosanskim naglaskom a u Srbiji ekavicu sa beogradskim naglaskom sto, verujete, nije nimalo lako:) Mladji, koji je odrastao i progovorio u Sarajevu, nikada nije pricao ijekavicu iako je odrastao u cistom ijekavskom okruzenju i to samo zato što ja pricam ekavicu. Sin mog brata je krenuo u 1. osnovne govoreci izvorni hrvatski jezik kakav se prica u kuci mog brata i mojih roditelja iako je rođen i odrastao u Beogradu. To je bio veliki problem za njega jer ga deca uopste nisu razumela /npr. deca danas ne znaju da je hrenovka virsla, vilica viljuska, zlica kasika itd/. Tako da je mnogo roditelja koji su decu dobili u Srbiji, a poreklom su iz bivše SFRJ, preslo na ekavicu i srpski jezik iz tog razloga, da bi deca naucila tako da govore i da bi se lakse prilagodila u skoli. U skoli je zvanican srpski jezik i podrazumeva se da se dete na njemu izrazva i piše tako da se istupanje iz pravila srpskog jezika smatra greškom u pisanju i govorenju. Naravno, govorim o Beogradu i sličnim gradovima, ne govorim u skolama gde se deca skoluju na jeziku manjina /bosnjacki u Sandzaku itd/.

Izvinjavam se na skretanju sa teme.
blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 04.58
Govorenje...oh, svekrvice moja draga, eto malo i tvojih tragova u mom GOVORU :)
Nada33
01. март 2012. у 05.55
Blondinka, govorenje:))
Ne znam gdje je ruzniji izgovor u nasem Istocnom ili onom Bliskoistocnom Sarajevu. U gradu h podvucenom zutom a i dole na nasoj strani svi pricaju koo su sad sljegli sa Bjelasnice. Sve samo da se napravi razlika u potpuno istom jeziku, tuzna realnost Bosne ponosne.

Govor/jezik moja vjecita tema/briga, sad da ponovo moram preci isti put mnogo ranije bih reagovala i tražila pomoć.
Stariji sin i dalje ide kod logopeda dva puta sedmicno, problem je bio puno komplekniji nego što se isprva cinilo.
Napredak je ocigledan ali i dalje znatno losije izgova i ima manji fond rijeci od vrsnjaka.
Barili ove P. karakteriste koje si navela ima i A, neke stvari se popravljaju sazrijevanjem, radom ali ja sam već prihvatila da će neke i ostati kao dio njegovoj karaktera.
Nakon nekih pregleda, testiranja znamo on je potpuno zdrav, navodno nadprosjecno inteligentan djecak sto je meni kao roditelju najvaznije.
Pitanje za ove naše lingvistice, koliko je genetika bitna u razvoju govora/jezika? Ja sam progovorila na vrijeme i bez tepanja ali su moji otac i sestra kasnili sa govorom i dugo tepali.
Unaprijed zaFaljujem.



goffman
(She\'s gone)
01. март 2012. у 06.05
barili, pokusacu„ ću sazeto” jer kao lingvista mogu samo da ti obratim paznju na aktuelne teorije/metode etc. definisati pragmatiku u ovom kontekstu je i dalje kontroverzno pitanje, jer se pragmatika studira u vise disciplina;filozofija,lingvistika, antropolgija etc: jedni smatraju da pragmatika nema puno dodira sa lingvistickim strukturama, tu je chomsky i njegova teorija da bi se trebalo odvojiti kompetens i preformans, tj pragmatika bi trebala studirati-performans.

po pitanju pragmatickog/semantickog poremecaja rapin i allen su početkom 80´ih napravili „revoluciju” u ovm field-u, gde su i formirali PSD termin kao opis ovih poremecaja.
dorothy bishop, neposredno posle njihovih revolucionarnih ideja predlaze redefiniciju termina u samo „pragmaticki poremecaj” jer deca sa pragmatickim poremecajem nemaju automatski semanticke poremecaje. kod nas je trenuto njena teorija vrlo atraktivna (logopedi).
bishop predlaze dve teorije koje mogu biti razlog pragmaticnog poremecaja.
prvo: da bi se poremecaj jasno definisao, bishop prezentira test„ ”Children's Commun­nication Checklist„,tj metode (verovatno si upoznata) da bi se definisao pragmaticki poremecaj, jedna od tih metoda je npr 'theory of mind'.
neki simptomi u pragmatickom poremecaju su prisutni kada je dete mladje, npr 5 god, dok se drugi poremecaji pokazuju - polaskom u skolu. ispitivanja pokazuju da problem u kontextualnom razumevanje jezika su situacije kada dete ima problem da razume interakciju u grupi ili ako je input buka sa strane itd.
drugi razlog je da dete jednostavno ne razume jezik, to se odrazava na svim nivoima tj;fonetika,prosodija ili gramaticki kontrasti dete ima problem da razume slične reci. u jednom od postova sam spomenula da u nekim slučajevima, spd poremecaj nema veze sa inteligencijom. u par zadnjih godina, sva deca sa navedenim karakteristikama se svrstavaju u spektar.

trojezicnost?
ukrtako; dete oko 6 godine dobija ”spoznaju o jeziku„, grubo prevedeno, dete pocinje da analiticki razmišlja o jeziku sto per se ne utice da odvojeno drzi dva/i vise jezika. (sintaksa/fond/ pragmatika).
rupa u saksiji ovde je- konsekventnost odraslog u interakciji sa detetom u svim kontextima. to je i psiholoski momenat.ako je roditelj konsekventan- retko dolazi do mesanja jezika, ili ”interim„ jezika gde dete uzima elemente jednog i aplicira na drugi jezik. (lično iskustvo!) naravno da će jedan ili dva jezika biti dominantniji u nekim situacijama (skola/kuca) sto nema puno uticaja na samu strukturu jezika.

postavlja se pitanje, koji je u stvari maternji jezik ako su dva jezika podjednako dominantna? o tom, drugom prilikom, odo´da uradim nešto.
blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 06.15
Nada33:)

Opet ja, poluvezano za temu. Nado, moji decaci su, obojica, kasno progovorili, do dve godine su znali samo „mama”, „tata”, „baba” i još poneku reč. Npr. ovo sto goffman navodi kao vremenska „pravila” u razvoju govora ,kod nas nije bio ni blizu. Međutim, obojica su dozivela ogroman skok u razvoju govora između druge i treće godine, da bi obojica u istom periodu od sadasnje četiri godine kod mladjeg /kao i u isto vreme kod starijeg/ imali govor razvijen na nivou npr. djaka prvaka. Primera radi,izrazi koje sada koristi mladji decak: „imitiram Dusana”, „imam bolju ideju od tebe”, „smatram da je pogresio” itd. Međutim, obojica su izuzetno stidljivi u drustvu nepoznatih osoba /sto ponekad izgleda kao ignorisanje pitanja sagovornika, ovo sto pominje Barili/ i retko kada ulaze u razgovor sa nepoznatim ljudima. Sa druge strane, sa ljudima koje vidjaju, polako se „otvaraju” i onda sa njim imaju sve bolju i bolju komunikaciju. Stariji nikada nije tepao, mladji suska.

Moja je teorija da ja previse pricam sa njima, previse čitam, previse pridajem vaznosti pravilnom izrazavanju, ovo kažem bas bez sale. I da to do druge godine predstavlja problem jer oni bukvalno ne mogu da dodju do reci od mene i „pasivno” uce jezik. Verovatno u trenutku kada dodju do nekog stepena intelektualnog razvoja da umeju da se izbore sa mnom, iz njih krene bujica reci.

Sav ovaj esej sam zapravo napisala zbog dileme da li kasniji govor uvek znaci i neki problem u razvoju govora - u nasem slučaju, ne. Ja sam vrlo rano progovorila /vidi se/, moj brat isto dosta kasno.

Nado, da li tvoja deca već idu u skolu? Ako idu, kako ste zadovoljni programom u RS, kako su se snasli?

To sto si rekla za Sarajevo, da, kada dodjes sa strane /kao ja ili nakon drugog vremena, kao ti/, tačno vidis taj neki trud jednih i drugih da se sto vise udalje u jezickom smislu. Normalna gradska „raja” za koju znaš sigurno da tako ne bi pricali da nije bilo rata odjednom koriste izraze od kojih ti se kosa dize na glavi, a ovi nasi, upravo tako, kao da su „sljegli” sa neke planine, svi odreda, kao da je sto nepravilniji govor pojam nekog srpstva, šta li. Mada, to je možda i prilagodjavanje situaciji. Npr. znam dosta mojih prijateljica koje su tokom rata živele u Krajini, bez namere da uvredim bilo koga jer i sama poticem iz tih krajeva, i koje su „prihvatile” neke reci za koje sigurno znam da ih nisu ni znale pre rata ili bar ih nisu koristile, tipa „varenika” /mleko/.
IKSA
01. март 2012. у 06.15
Moj sin(skoro 5god)nema problema u izgovoru(ono sto kaže je jasno i gramaticki tačno)već u
-odgovaranju na pitanja(pitanja tipa ZASTO;KAKO uglavnom ostaju bez odgovora ili su jako kratka.Ima zelju da odgovori ali kao da ne zna da se izrazi)
-ne razvija dijalog
-komentarise sve sto vidi ali retko o onome što se ranije desavalo
u vrticu i u igri sa sestrom/drugom decom koristi L2,sa nama uvek prica na srpskom
ne znam da li je vreme da zatražim pomoć ili kako kaže mm ugasim lampicu i pustim dete na miru
blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 06.28
IKSA, ne samo ti, nego i druge mamice sa sličnim problemom vezano za decu koja ne odgovaraju na pitanja koja zahtevaju razmišljanje o nečemu /zašto, kako/ a ne informaciju /gde,ko/ i koja se losije znale u opisivanju situacije i dijalogu, samo da postavim jedno možda malo glupo pitanje ali možda može pomoći. Da li „radite” sa decom u razvoju takvog razmišljanja? Koliko često razgovarate o tome?

Dacu nekoliko primera: kada idemo iz obdanista, sa sinom „predjem” laganim dijalogom čitav taj dan. Postavljam prvo kraca pitanja za kraci vremenski period unazad /tipa, šta je bilo za uzinu koja je zavrsila npr. 10 min pre toga/ i onda, postepeno, uz drugu pricu krecemo ka početku dana. Naravno, nisam dosadna i ne postavljam pitanje za pitanjem, nego spontano postavljam podpitanja i lagano ga podsticem da sam prica o tome.

Kada čitamo pricu, na kraju price je prepricavamo, isto lagano, nenametljivo /šta mislis koje je kolace spremila Crvenkapa, da li bi i ti voleo da mi spremimo baki kolace sutra, zašto je vuk stavio bakinu kapicu na glavu itd/. Naravno, broj pitanja zavisi od njegovog raspoloženja da sudeluje u razgovoru, nekad je to jedno a nekada i 15 pitanja, on bira tempo i duzinu razgovora.
Podsticem ga da se seca i prepricava dozivljaje iz proslosti - npr. voli bakinu macku i onda pricamo o njoj, o baki, vezemo price sa nekim drugim dozivljajima /secas se kad je maca ostala zakljucana u podrumu, secas se da smo taj dan pekli palacinke kod bake pa onda da se on nadoveze itd/.

Isto tako, ako je manji uzrast, dete ne može da odgovori na pitanje na nivou odraslog coveka - npr. na tv-u je crtani. Ako ga pitas šta gledaš - može da kaže i crtani i tv. To sam nedavno bas pominjala jednom mami ovde - ako dete kaže da gleda npr. George-a a u pitanju je crtani koji se zove Pepa prase, ono je pravilno odgovorilo, bez obzira sto je omasilo pravi naziv /govorimo o deci do 5 godina starosti u ovom slučaju/.

Nravno, nemoj da mislis da se pravim mnogo pametna i da otkrivam toplu vodu, niti mislim da iko zapostavlja svoje dete pa da zbog toga dete ima problem u komunikaciji, samo usput kažem jer ponekad roditelji nemaju vremena ili ne obracaju paznju na intezivan dijalog sa detetom pa onda ono ni ne zna kako da ga vodi.

Nadam se da nisam nikoga uvredila, nije mi to bila namera, nego samo da skrenem paznju. Izvinjavam se unapred ako sam se pogresno izrazila.
blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 06.29
losije znale = losije snalaze
blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 06.31
da vidimo da li sam ja ili skripta sc-a:poTpitanje
Nada33
01. март 2012. у 06.41
Blonde mi smo u NS, za RS samo znam da startuju sa 6 god. o kvalitetu nemam pojma.

Vidis, ovo sto si napisla, način na koji razgovaras nakon ispricane price meni nije palo na pamet. Razmišljam kako je to ustvari jednostavan a odličan način da im se pomogne u razvijuju koznverzaciju.
Moj sin puno voli da prica price i ja to koristim uglavnom da korigujem njegov izgovor (gutanje slova i sl.)
Ma ti si nepresusan izvor info-a ali stvarno.
Gala06
(......)
01. март 2012. у 09.36
Moj sin(skoro 5god)nema problema u izgovoru(ono sto kaže je jasno i gramaticki tačno)već u
-odgovaranju na pitanja(pitanja tipa ZASTO;KAKO uglavnom ostaju bez odgovora ili su jako kratka.Ima zelju da odgovori ali kao da ne zna da se izrazi)
-ne razvija dijalog
-komentarise sve sto vidi ali retko o onome što se ranije desavalo
u vrticu i u igri sa sestrom/drugom decom koristi L2,sa nama uvek prica na srpskom
ne znam da li je vreme da zatražim pomoć ili kako kaže mm ugasim lampicu i pustim dete na miru

----------
iskreno, ja mislim da ne bi bilo loše da potrazis pomoć (kao sto je Barili uradila). Sto pre to bolje.
Za početak, pretpostavljam da u vrticu postoji strucjak za deciji razvoj pa bi mogla da se posavetujes s njijm.
Barilli
(bez_izuvanja)
01. март 2012. у 09.58
goffman, čitam o tome pomalo, naravno ne na najvisem naucnom nivou, ali dovoljno da se informisem i razumem problematiku. Hvala ti na strucnom pregledu.

IKSA, ovo sto pišes za izgovor,isti je slučaj kod nas bio. Kristalno cist izgovor svake reci, možda jedino slovo R nije bilo na mestu do skoro ali problem sa odgovaranjem, odnosno W questions (What, Where, Who, Why)Što se mog sina tiče, ja sam problem primetila rano i vodila ga kod logopeda još sa 2 godine. Ako vidis da dete ima nekih problema, obavezno ga odvedi, recimo u skoli sada u 1. razredu uce kako da sazeto prepricaju ono sto su procitali, a to je bas za takvu decu najteze. Jedna tehnika koju sam ja koristila su tzv. sequence cards, tj. price u slikama iz 4-6 faza. Dete objašnjava šta vidi na slikama, i donosi zakljucak o poenti price.

ovo sto blondinka piše je odlično, ova podpitanja i komentarisanje posle citanja price. Ubedljivo najbolji način za proveru razumevanja, razvijanje govora, dijaloga. Pod uslovom da dete hoće da saradjuje.

blondinka
(avanturista)
01. март 2012. у 10.44
Hvala, Nado:) Ja sam mislila da ste se vratili za Sarajevo, dobro je da ste se odlucili za NS, bar što se skolovanja tiče, bar je moj utisak takav. Moj sin je pre dve god pohadjao u Beogradu, tri sledeće u Sarajevu i sad smo opet u Beogradu već drugu godinu /ovde je zavrsio 6. razred, trenutno je 7. razred/ i mogu da kažem da je osetna razlika u „tezini” znanja, odnosno u zahtevnosti nastavnika. Mislila sam da ste vi u Sraajevu, pa da uporedim tvoje i moje utiske, ovako, nema veze:)

Barili, to si sasvim u pravu za saradnju, ne samo u smislu ucenja jezika i resavanja problema koje navodis, nego uopsteno nisu sva deca karakterno ista, neka deca prosto ne vole takav način komunikacije.Kolokvijalnim recnikom receno - „smaraju se”, introvertniji su tipovi dece i vise im prija da razgovaraju sami sa sobom ili igrackama nego da aktivno sudeluju u dijalogu sa odraslom osobom, pa čak i kad je roditelj u pitanju.
elastigirl
(mrs. incredible)
01. март 2012. у 12.21
Meni je ipak taj uzrast od 5 godina još preran za donosenje konacnih zakljucaka. Recimo, kad je cerka sa 5 godina bila u Kindergarten-u i posle dana u skoli krenes da je ispitujes kako je bilo u skolici, šta su radili i sl. njen odgovor bi najcesce bio - „ne znam”, „ne secam se”. Bila je jako dobar djak i u Kindergarten-u, ali eto morao si da se pomucis da bi bilo kakvu informaciju dobio - ko zna, možda je sve što se desavalo bilo previse za nju da isprocesira pa joj je potrebno vreme da se informacije slegnu. Već u prvom razredu se stanje značajno popravilo po tom pitanju.

I onda mi je kao totalno iznenadjenje kod sina koji je sad u Kindergarten-u doslo sto mi on SAM nakon dana u skoli čim me vidi podnese raport šta se sve desavalo u skoli, recimo juče me i obavestio da 17. marta treba da obuku nešto zeleno :-) A on uopste nije toliko dobar u skoli kao sto je njegova sestra bila u tom periodu (losiji što se tiče citanja/pisanja, nešto bolji iz matematike nego ona tada). Znaci on mi sa 5.5 godina najcesce bolji raport podnosi nego njegova sestra koja ima 7.5 godina (njoj se i sad ponekad desi da zaboravi nešto sto je trebalo za skolu) - jednostavno deca se jako razlikuju i imaju drugacije nacine za procesiranje stvari.
elastigirl
(mrs. incredible)
01. март 2012. у 12.30
A što se jezika tiče, to je naravno bolna tacka za sve nas van Srbije. Mi naravno sa decom pricamo srpski, ali mislim da je jako bitno za odrzanje jezika da čitaju naše knjige, jednostavno fond reci svakodnevne konverzacije je verovatno prilično siromasan.

Druzili smo se u Torontu sa parom koji ima dve devojcice koje su sa 6 godina već komunicirale na 4 jezika (mama iz Srbije, tata iz Grcke, okruzenje prica na Engleskom a idu u French Immersion skolu). Klinke apsolutno nikakav zastoj sa govorom nisu imale, čak je ova starija sa godinu dana sve naše glasove pravilno izgovarala. Nadam se da će uspeti da održe sva 4 jezika i kad budu starije.
svirena
(teaser)
02. март 2012. у 09.14
nije o jeziku,ali jeste o vaznosti funkcionalnog znanja i to posebno o kriticnom periodu od 1-4 godine:

http://www.youtube.com/watch?v=-E7GWiEjju4&feature=share
Barilli
(bez_izuvanja)
02. март 2012. у 11.38
Hvala svirena, super je predavanje
Una33
(sanjar)
03. март 2012. у 11.50
Samo da vas pozdravim i kažem vas da je tema super ! Hvala puno na svim linkovima,podacima, prijedlozima koje dajete , stvarno mnogo znaci.
Skola/logoped će uraditi svoj dio posla, ali tu se ucenje ne zaustavlja i ja konstanto tražim nacine kako da radim sa svojim djetetom kod kuce.U skolici koriste PECS i kažu da to odlično reaguje na njih.

Pitanje za mame koje imaju iskustva.Ako govor kasni i ako postoji nešto sto lici na „Pragmatic Language Impairment ” koji je spomenula Barili , sa odredjenim razlikama( izrazava emocije, ima odličan kontant ocima, voli drustvo, iako ga frustrira nemogućnost da iskaze šta hoće i nervira ga kad ga neko ne shvata).Da li to može da lici na neku formu ASD-a? Znam da je pitanje vrlo uopsteno, ali zanima me konkretna stvar.Ljekar koji ga je dva puta do sada vidio iskljucuje ASD jer on jako izrazava emocije,komunicira sa strancima (udje u prostoriju i odmaha kaže `Hi, how are you`, i ima odličan kontakt ocima ).Igra se sa djecom u skoli sve vise i generalno voli drustvo.
Meni to nije dovoljno jak argument jer vidim druge stvari( uci recenice napamet,ne shvata uzrocno-posljedicne situacije, nema razvijen osjecaj za opasnost i nije emotivno zreo za svoj uzrast - 4 godine, osim kaskanja u govoru naravno ).Tek je nedavno poceo da postavlja pitanja tipa - are you ok , kad cuje da se neko zali na nešto ili se namrsti( dakle da verbalno to izrazi, ranije bi dosao i samo zagrlio , ali ima jako razvijen osjecaj empatije).U skolici kažu da mu za to daju visoku ocjenu.
Jutros je recimo uzao Barney-a i igrao se sa njim, pricao mu, presvlacio ga ( uzeo pelenu i stavio je ) i onda rekao - ok,you are good now.Isto tako mu je citao knjigu i poceo je sa -Once upon a time i onda ide neki izmišljeni jezik, nešto brblja..
Izvinjavam se na ovako razbacanoj poruci, zurim i istovremeno nadgledam `radove`u porodici. Imamo zakazan pregled sa ljekarom koji bi trebao da pogura dijagnozu i želim da odem tamo spremna, sa bitnim pitanjima i znam da mi ova tema može puno pomoći!



goffman
(She\'s gone)
04. март 2012. у 03.11
svedska baby-upravo sam se setila dva interesantna clanka (znanstvena ali upucena siroj publici, tako da je stil jednostavniji i laksi za razumeti), na svedskom, koje možeš da procitas na netu.
ja sam nešto u tripu da ti razumes svedski, ako ne, onda može suprug onako „sazeto” da ti „preprica”.

nadji na google: SPRÅKVÅRD, nr 4- 2002;

Myter om tvåspråkighet
INGER LINDBERG

Svenska, finska
och mandinka
BENGT AHLFORS

još jedan profesor koji izucava dvo-/vise jezicnost se zove kenneth hylltenstam, mislim da ima dosta njegovih radova koji mogu da se nadju na netu!
Gala06
(......)
06. март 2012. у 11.11
Una, iskreno meni je teško ovako online da odgovorim na tvoje pitanje: da li to može da lici na neku formu ASD. Može ali i ne mora biti.

Nego, zanima me da li je vama neko predlozio SI terapiju (Senzorna integracija)

Copy/paste

Kada se beba rodi, ona svet upoznaje preko svojih čula - dodira, pokreta (čula za ravnotežu i duboke senzacije - vestibularni i proproprioceptibni sistem), sluha, vida, mirisa i ukusa. Ako je razvoj normalan, dete preko čula dobija jedan celoviti doživljaj svog okruženja.
U situacijama kada nervni sistem ne može da poveže senzorne informacije u celoviti opažaj, dolazi do senzorne disfunkcije, odnosno do senzorne dezintegracije.

Takvi poremećaji se najčešće javljaju kod dece sa autizmom i drugim pervazivnim razvojnim poremećajima, ozbiljnim govornim smetnjama, a česti su kod dece sa cerebralnom paralizom, sindromom fragilnog X i dubokom mentalnom retardacijom.

Senzorna disfunkcija se ispoljava na tri načina:

* Preterana osetljivost (hipersenzitivnost)
* Smanjena osetljivost (hiposenzitivnost)
* Mešoviti tip

Hipersenzitivno dete izbegava dodire, trčanje, penjanje, vezano je za podlogu. Može biti rigidno, napeto, da zatvara oči zbog svetlosti i prekriva uši zbog zvukova iz okoline. Potpuno je osiromašenih pokreta.

Hiposenzitivno dete može biti nesvesno bola, temperature, traži brze i nagle pokrete, ljuljanje, vrtenje, može biti u pokretu, nemirno, stalno menja položaje; može udarati u objekte, dodirivati stvari; traži jake slušne senzacije (glasno pušta radio ili TV); miriše hranu, predmete; ljude.

Mešoviti tip uključuje kombinaciju hipo i hipersenzitivnih osobina.

http://www.centarbgd.org.rs/struktura-korisnika-i-tretman/tretman/191-tretman-korisnika-sa-autizmom

Imaš još neke informativne linkove na tu temu i na srpskom i na engleskom...

Evo ti još jedan

http://dira.forums-free.com/dijete-i-senzorna-integracija-t1728.html
IKSA
07. март 2012. у 08.02
Logoped...zakazacu sigurno,samo bih pitala mamu koja je vodila sina kod logopeda(mislim da je barili)da li mogu nešto da uradim bez njegovog prisustva jer nema sanse da on sa njom komunicira,morao bi da je vidi bar 30ak puta i to u nekoj opustenoj varijanti?
Barilli
(bez_izuvanja)
07. март 2012. у 11.37
IKSA, je l stidljiv? Zar 30 puta treba da vidi nekog stvarno da bi ga upoznao? Nemoj unapred da donosis zakljucke, treba da ga izlozis novim situacijama, a pusti profesionalca da nadje način da uspostavi kontakt. Oni rade sa decom svaki dan i imaju svoje metode.

Moj sin je jedva cekao da radi 1 na 1 sa logopedom i ostajao je sam sa njom još od 2 godine. U tom pogledu je možda bio neobičan, ali eto, jedna osobina koja mu možda pomaze da pobedi druge nedostatke, sto uopste nije stidljiv.

Moj savet je da odvedes, sto pre.
Nada33
07. март 2012. у 11.56
IKSA i ja sam bas strahovala od susreta/rada sa logopedom. Mi smo radili sa čak tri. Najbolje iskustvo je bilo sa mladjom zenom (neke mid 30) jako dobro opremljena ordinacija, u smislu opreme i jako prijatna i privlacna za djecije oko. Na prvom pregledu mi je odmah rekla da ga ostavim i vratim se nakon 45 minuta. Ostao je uplakan a kad se vratila nasla sam ga nasmijanog. Bukvalno je trcao da ide kod nje, radili smo sa njom oko 2 mjeseca, na zalost morali smo se seliti i dan danas je ne mogu prezaliti.
Drugu smo eliminisali nakon prvog susreta, totalno kruta, ona stara skola, mala mracna sobica, ma strasno.
Sad radi sa jako prijatnom zenom ali kad uporedim rad prve i ove razlika ogromna. Još uvjek koristim svesku koju je napravila prva radeci sa mojim djecakom, ma žena k'o stvorena za rad sa djecom.
Znaci daj mu priliku, možda te iznenadi. Moje djete loše saradjuje kad sam ja tu, kad ostane sam nema izbora.
IKSA
07. март 2012. у 15.30
Barilli,
jeste,stidljiv je,ne kao pre ali je stidljiv,u kojoj meri-zavisi gde smo(da li smo kod kuce,na poznatom ili nepoznatom mestu).Ako nam u goste dodje neko njemu nepoznat,zna se sakriti ispod stola i biti tamo dok ne vidi sestru kako se slobodno ponasa ispred te osobe pa krene tako i sam...brblja,skace,igra se.Ako smo u gostima malo je povuceniji ali se zaigra sa decom(sa starijima ne prica) ali zato ako odemo negde gde se ocekuje nešto od njega(kontrola kod babice,zubar...e tu je već problem.Prica dok ne vidi da ga neko posmatra ili slusa šta on prica,čim primeti nečiji pogled stavlja ruke na oci i neće ni reč da kaže.Zato mislim da bi ona na pregledu bilo šta iz njega izvukla ali probacu,kako predlazes,možda ipak pronadju put do njega.Koliki je tvoj sin,koliko često ga vodis kod logopeda?
Una33
(sanjar)
07. март 2012. у 20.58
Gala, nije mi poznat pojam do sada bio , niko tako nešto nije spomenuo.Hvala ti za info i za link, sve mi dobro dodje.
Pazljivo sam procitala i čini mi se vise kao drugi tip ili ti „ja ne znam šta ću od sebe ”.

Kao sto rekoh, sve pišem, pripremam se detaljno za specijalistu koji bi trebao da pokrene stvari što se dijagnoze tiče. Sto smo cekali, cekali smo.Dosta je bilo .

Gala06
(......)
08. март 2012. у 02.03
p.s Una, ti svakako pitaj strucnjaka šta misli o tome.

Evo video da vidis kako otprilike izgleda tretman senzorne integracije(SI terapija),a to je samo mali delic toga.
http://edukacija-rehabilitacija.org/si-terapija/
Barilli
(bez_izuvanja)
10. март 2012. у 11.36
IKSA, izvini, deca su mi bolesna ovih dana, pa ne stizem da napisem nešto.

Vidi, moj sin je sa 2 godine krenuo kod logopeda. Mi smo tad otisli u Srbiju, u posetu, i ja sam htela tamo da ga vodim, s obzirom da sam htela da ostane u tom jeziku i da ga ne zbunjujem tretmanom na novom jeziku koji ne razume.

Neko mi je preporucio institut za eksper. fonetiku i patologiju govora u Jovanovoj 35, tamo ga je tim strucnjaka procenio i odmah preporucio svakodnevne logopedske tretmane. Znaci tu smo intenzivno radili mesec dana. Mali napredak je ostvaren, izvukli su mu neke vokale, još po neki glas i par reci. Po povratku u Ameriku, ukljucila sam ga u obdaniste cije su vlasnice 2 sestre kojima je maternji srpski i gde dolaze mnoga deca mojih prijatelja koji isto kod kuce govore na srpskom. Tu je isto koliko-toliko bio okruzen jezikom. Negde oko 2.5 god poceo je mnogo bolje da govori, ali to je sve još bilo, po meni nedeovoljno. Kaskao je za vrsnjacima. Uz sve ove probleme, on je sam nekako ukapirao šta su slova, i sam naucio cirilicu u srbiji, i abecedu u americi. POlako je poceo da kombinuje slova u reci, tako da kad se vozimo kolima on bi uzvikivao (citao) imena prodavnica koje vidi iz automobila.

Svake godine, u Srbiji, smo isli na intenzivan logopadski tretman. On je poceo da izgovara sve reci bez problema ali nije hteo da se upusti u razgovor, da ponavlja za sagovornikom u smislu ucenja itd. Ima neku tvrdoglavu crtu i bio je tezak za saradnju. Jedino su logopedi uspevali da nešto izvuku iz njega. I tako, mic po mic, mukotrpno je ostvarivan napredak, a ja sam sve vreme se osecala kao da mu kljestima cupam reci iz usta.

Oko 4 godine sam ga ukljucila i u neku skolicu na engleskom, da malo pocne i to da uci. Isto je islo teško, on izgleda ima neki specifican način ucenja jezika, da cele fraze „uci” i onda ih izgovara, a ne reč po reč. Kao da, zbog nedostatka spontanosti, je prinudjen da nauci cele komade konverzacije, recenice, izraze.

Ponasanje je takođe bilo problematično, sa izrazitom zeljom da radi sto on pozeli, bez ikakvih ogranicenja. To je bilo socijalno potpuno zakrzljalo ponasanje, samo individualna igra, uz moju asistenciju, ako nešto zatreba. Jako tezak period.

Onda smo se nekako oko 5. godine iskobeljali, on odjednom govori oba jezika, bez problema. JOs ga je teško „naterati” na razgovor ako to neće, ali srpski recimo sad fin prica, nema gramatickih gresaka osim nekog teskog roda u padezu, sto bi pogresila i deca iz Srbije. Cita, piše na oba jezika i dalje.

Još da pomenem da je rad logopeda stalno zavisio od njegovog stepena razvoja, radili su s njim ne po programu, nego su radili bas ono sto mu nedostaje, najviše konverzacija, razvoj dijaloga, prepricavanje onog sto vidi na slici ( to u kasnijim fazama). Prošle godine prvi put nije imao logopedski tretman, već je isao na ove vezbe sto pominje Gala, senzorsku integracijui psihomotornu reedukaciju.

Sad ima 6.5 godina, ima mladju sestru od 2.5. Lep odnos su uspostavili, igraju se zajedno, on nju „uci” i smeje joj se kad pogresi neku reč, sto je meni beskrajno slatko i pomalo ironicno što se uopste ne seca kako je on „progovarao”
Gala06
(......)
15. март 2012. у 05.17
Na ovom linku imate opsirnije o pragmatickom jezickom poremecaju i prikaz slučaja...

http://web.ffos.hr/hdpl/zbornici/Granic%20ur%20Semantika%20prirodnog%20jezika%20i%20metajezik%20semantike %2015%20Cepanec%20-%20Ljubesic.pdf

Nadam se da će moći da se otvori,ako ne onda koga zanima mogu poslati na mail...
Gala06
(......)
15. март 2012. у 05.21
Gala06
(......)
15. март 2012. у 05.22
Evo, uspelo je. Uglavnom, mislim da tamo imate dosta informacija o pomenutom poremecaju i prikaza slučajeva...
IKSA
19. март 2012. у 08.01
Gala,hvala na linku!
definitivno imamo sličnosti sa devojcicom A.B(možda nekih 60%)cekamo vreme kod logopeda ali te molim da mi kažeš možemo li mi roditelji na neki način i koji pomoći svom detetu jer sa logopedom neće raditi na maternjem jeziku?
Gala06
(......)
19. март 2012. у 14.23
Iksa, ja nisam bas razumela tvoje pitanje, mislim onaj deo koji se odnosi na to da sa logopedom neće raditi na maternjem jeziku.
Koliko sam ja shvatila iz tvojih postova, tvoje dete govori i maternji kao i jezik zemlje u kojoj se nalazi. Tvoje dete govori, ali problem su komunikacija, konverzacija, razumevanje namere i ciljeva sagovornika ?
Mislim da nema veze na kom će jeziku logoped stimulisati tvoje dete i uciti ga da razgovara, odgovara na pitanja, bitno je da se postigne cilj.

Ti svakako možeš mnogo pomoći detetu (a verujem da ti to i radis),možeš raditi s njim vezbe kod kuce. Po meni najbolje vezbe su spontani govor i razgovor između roditelja i deteta. Mozete uzeti zajedno da gledate slikovnice, ti mu postavljaj pitanja na primer; šta vidi na slici (primer devojcica se igra na livadi), pitaj ga šta devojcica radi, koje je boje nebo, trava, drvo.. da li je devojcica/maca/kuca(šta god da je na slici) tuzna/srećna/vesela. Da li je tuzna jer je pala, da li je boli.. itd.

Ako me pitas na kom jeziku da vezbas sa detetom, to moras sama odluciti. Ja mislim, s obzirom da tvoje dete ima teskoce u komunikaciji, da je najbolje da odaberete jedan jezik kojim će dete vezbati- a to je , po meni, jezik zemlje u kojoj se nalazi. Tvoj sin je sada najviše izlozen tom jeziku, ide u vrtic, sa strucnjakom će komunicirati na tom jeziku...ne bih ga dodatno zbunjivala ucenjem konverzacije na drugom jeziku. Kao sto već rekoh, najbitnije je da nauci kako se vodi dijalog i da razume namere i pitanja sagovornika, a za dijalog na srpskom jeziku ima vremena.

IKSA
20. март 2012. у 09.11
Hvala Gala!
Da,mislila sam da je dobro u isto vreme vezbati sve to i na maternjem jeziku jer u kuci koristimo iskljucivo srpski ali ako to bas i nije preporucljivo i ako bi ga zbunilo,nećemo ništa menjati.
Čitamo svakodnevno,to stvarno puno voli,komentarise bez broblema,njemu skripi razvijanje dijaloga,opisivanje zavrsenog dogadjaja,razumevanje namera...
Hvala još jednom!
Barilli
(bez_izuvanja)
20. март 2012. у 11.52
IKSA, moj sin je imao identican problem (opisivanje dogadjaja iz proslosti, razvijanje dijaloga)i još pored svega je imao otpor prema svakom dodatnom angazovanju na tom planu. Zato sam volela da ga vodim kod logopeda, jer su oni uspevali mnogo vise da urade s njim. Ponekad sticem utisak da on ne voli da prica, da ga to smara jer mu se uvek u glavi odvijaju neki „procesi” i ja ga dijalogom zamaram, osim ako on ne inicira razgovor.

Ipak, vezbanje kod kuce sa roditeljem je kljucno, jer se tu provodi najviše vremena. Šta sam ja sve radila: pricala u voznji o tome gde smo bili, šta smo radili, gde idemo. Prepricavali dogadjaje tog dana, pitala ga šta je on radio u obdanistu/skoli. I mi smo puno citali i komentarisali. Takođe one price u slikama, gde dete treba da poredja hronoloski 4-6 slika i onda preprica šta se desilo
evo ovako nešto: http://www.makinglearningfun.com/themepages/gingerbreadstorysequencecards.htm

logopedi su isto koristili price u slikama, jer je moj sin voleo da cita sve sto vidi i onda su se trudili da nadju karte gde nije bilo nikakvih simbola, samo slika

evo još nekih karata koje sam narucila, jako su korisne:
http://www.superduperinc.com/products/view.aspx?pid=FD83
http://www.superduperinc.com/products/view.aspx?pid= FD52

poz. i srećno

IKSA
21. март 2012. у 16.15
Ponekad sticem utisak da on ne voli da prica, da ga to smara jer mu se uvek u glavi odvijaju neki „procesi” i ja ga dijalogom zamaram, osim ako on ne inicira razgovor.
-----------------------------------------------------
Bas tako Barilli,kao da ga smaram pitanjima a ja samo pokusavam na sve nacine da nađempitanje na koje će on sa voljom da odgovori.
Čim ga pitam kako je bilo u vrticu,čak i ne zavrsim do kraja pitanje on pocne:ništa nisam radio,nisakim se nisam igrao,ništa nisam jeo...
jedva cekam termin kod logopeda:)
hvala na linkovima,pokusacu da ih narucim
puno pozdrava i vama!
Barilli
(bez_izuvanja)
22. март 2012. у 11.51
IKSA, mislim da je super sto ti tako kaže: nisam ništa radio...itd. Svestan je znači da ćeš ga ti to pitati ali ga mrzi da ti odgovori. Bolje nego da cuti i pravi se da te ne cuje (kao moj sin sto je radio)

Evo jednog interesantnog i detaljnog lanka o hiperleksiji. Naime moj sin je jako rano poceo da cita, i ja mislim da je imao ovaj „poremecaj” ne znam ni kako da ga nazovem. Hiperleksija je rana sposobnost citanja, ali uglavnom bez razumevanja. Dosta nalazim svog sina u ovo tipu III. Mislim da je sve povezano i sa njegovim tadasnjim ponasanjem (oni ovo zovu autistic-like, znaci lici na autizam ali nije, deca izrastu posle iz toga)

http://www.wisconsinmedicalsociety.org/savant_syndrome/savant_articles/hyperlexia

IKSA
24. март 2012. у 05.17
Barilli,
moj sin nije citao ali je sa 2god znao sva slova,sada sa skoro 5 zna samo par.Tada je obozavao ona slova-magnete,svuda ih je lepio i bio zainteresovan za svako pa je brzo i pamtio a sada...ne zainteresovan totalno,jedva da izdrzi 2min pogadjajuci slova i prelazi na nešto drugo.
Gala06
(......)
22. април 2012. у 06.56
Iksa, evo ti još jedan od primera kako možeš raditi sa detetom kod kuce...

http://tinyurl.com/786amt8

31. Program: Daje objašnjenja

• Procedura programa: Sjedite u stolicu nasuprot djeteta i ustanovite pažnju. Pokažite sliku koja prikazuje neku scenu ili događaj (npr. plažu, kuhinju, djecu koja rade snjegovića). Pitajte dijete pitanje o slici (npr. „Koje je ovo godišnje doba?”). Nakon što
dijete odgovori na pitanje (npr. „zima”), recite „Kako znaš da ?” (npr. „Kako
znaš da je zima?”). Potaknite dijete da da objašnjenje (npr.„Zato što ima snijega”).Potkrijepite pravilan odgovor. Ublažavajte poticanje tijkom slijdećih pokušaja. Drugačije potkrijepljujte odgovore dane sa najmanje poticanja. Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja.
• Materijal: Slike scena i događaja
•Predloženi preduvjeti: Opisuje slike; govori koje su sličnosti i razlike među
predmetima; odgovara na zašto/zato pitanja.

• Predloženi poticaji: Dajte model objašnjenja da dete imitira.

Pitanje: Odgovor: datum uvođenja datum savl.

Kako znaš da Daje objašnjenje
— ?

Primjeri:

1.Slika rođendanske zabave

pitajte:„Što oni rade?” Slave rođendan„”
Kako znaš da oni slave rođendan?„ ” „Zato što pušu svjećice na torti”

2. Slika parka

„Kako se zove ovo mjesto?”
„Kako znaš da je to park?” „To je park”
„Zato što tu ima tobogan i klackalice”

3. Slika djevojčice koja se smije

„Kako se ona osijeća?” „Ona je sretna”
„Kako znaš da je sretna?” „Zato što se smije”
4. Slika djevojčice u kupaćem kostimu

„Gdje ona ide?” „Na plivanje”
„Kako znaš da ide na plivanje?” „Zato što je obukla kupaći kostim”

32. Program: Isključivanje stvari na osnovu osobine i kategorije

• Procedura programa:

1) Osobina - Stavite na stol ispred djeteta grupu objekata različitih po osobinama. Dajte instrukciju „Daj mi nešto što nije_ (osobina)” (npr.„Daj mi nešto što nije malo” ili „ Daj mi nešto što nije žuto” ili„ Daj mi nešto što nije mekano”). Potaknite dijete da vam da pravi predmet Podkrijepite pravilan odgovor. Ublažavajte poticanje tijekom slijedećih pokušaja. Drugačije potkrijepljujte odgovore dane sa najmanje poticanja Naizmjernično
dajte instrukciju 1 sa instrukcijom „Daj mi nešto što je (osobina)” (npr. „Daj mi
nešto stoje žuto”). Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja

2) Kategorija - Stavite na stol ispred djeteta grupu objekata različitih po kategoriji kojoj pripadaju. Dajte instrukciju „Daj mi nešto što nije (kategorija)” (npr.„Daj mi nešto
što nije hrana” ili „ Daj mi nešto što nije životinja” ili „ Daj mi nešto što nije voće”).
Potaknite dijete da vam da pravi predmet. Potkrijepite pravilan odgovor. Ublažavajte
poticanje tijkom slijdećih pokušaja Drugačije potkrijepljujte odgovore dane sa najmanje
poticanja Naizmjenično dajte instrukciju 2 sa instrukcijom „Daj mi nešto što je
(kategorija^” (npr. „Daj mi nešto što je hrana”). Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja
• Materijal: Objekti iste kategorije i objekti sličnih osobina
• Predloženi preduvjeti: Idemificirajte opisane predmete; odgovara da/ne na pitanja o objektima; ideiadficirajte iste i različite predmete; odgovara na pitanja „Ko/koja/koji/kojeTcijem/u čemu...?”; identificirajte objekte koji ne pripadaju bazirano na osobini i kategoriji.

Instrukcija Odgovor datum uvođenja datum savl.
(1-2) „Daj mi nešto što nije (1-2) Dete daje pravi predmet

1. Osobina 2. Kategorija

2. Doktor ”Netko ko mi daje lekove
kad sam bolestan„
bolnica ”To je mjesto gde ljudi
idu kad su bolesni„
lijek ”To je nešto što ja pijem
kad sam bolestan„

3.Učitelj

”Netko tko me uči„

škola ”To je mjesto gde idem da
učim„
školska ploča ' ”To je nešto na čemu
pišem u školi„

33. Program: Imitiranje vršnjaka

• Procedura programa:

1) Pokreti grube motorike - Postavite dijete u stolicu nasuprot vršnjaka. Potaknite
vršnjaka da izvede neki od grubih motornih pokreta (npr. šapnite mu da pljesne rukama
tako da dijete ne bi čulo instrukciju ili koristite sliku nekog pokreta kao pomagalo). Dok
vršnjak izvodi pokret, dajte instrukciju ”Uradi isto što radi (ime vršnjaka)*
(npr. „Uradi isto što Vera radi”). Potaknite dijete da imitira grubi motorni pokret Potkrijepite pravilan odgovor. Ublažavajte poticanje tijekom slijedećih pokušaja. Drugačije potkrijepljujte odgovore dane sa najmanje poticanja. Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja.

2) Radnje - Postavite dijete i vršnjaka da sjede jedan pored drugog. Potaknite vršnjaka da izvede neku radnju van stolice i da se potom vrati (npr. „Idi daj koš”). Vršnjak treba da izvede radnju (npr. da uzme loptu i da koš). Kad se vršnjak vrati na mjesto, dajte
instrukciju „Sada je tvoj red. Uradi isto stoje uradio/la ( vršnjaka)” (npr.„Sada
je tvoj red. Uradi isto što je uradila Vera”). Potaknite dijete da imitira radnju. Potkrijepite pravilan odgovor. Ublažavajte poticanje tijekom slijdećih pokušaja. Drugačije potkrijepljujte odgovore dane sa najmanje poticanja. Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja.

3) Verbalni odgovor - Sjedite u stoliću nasuprot djeteta i vršnjaka. Dijete i vršnjak treba da sjede jedan pored drugog. Pokažite sliku vršnjaku (dijete ne smije da vidi sliku) i pitajte vršnjaka „Šta je ovo?” Nakon što vršnjak imenuje sliku, recite „Šta je (ime
vršnjaka ) video?” Potaknite dijete da imenuje šta je vršnjak vidio (npr. „jabuka”). Potkrijepite pravilan odgovor. Ublažavajte poticanje tokom sledećih pokušaja. Drugačije potkrepljujte odgovore date sa najmanje podsticanja. Na kraju, potkrepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja.

• Predloženi preduvjeti: Imitira ponašanje odraslih; ponavlja rečenice; prati
jednostupne instrukcije. • Predloženi poticaji:
(1-2) Fizički vodite dijete da uradi odgovor
(3) Dajte verbalni model ili dajte djetetu da vidi sliku dok postavljate pitanje

Pitanje Odgovor datum uvođenja datum savl.
l)„Uradi ovo što (1-2) Imitira demonstraciju vršnjaka
radi”
2)„Sadaje tvoj red.
Uradi ono što je
uradio”
3)„Što je vidio?” (3) Imenuje što je vršnjak video

1. Pokreti grube motorike
2. Radnje
3. Verbalni odgovori

34. Program: Upućivanje poziva na igru vršnjaku

• Procedura programa:
1) Verbalna instrukcija - Tokom igre u prostoriji sa vršnjakom, priđite djetetu i recite
instrukciju „Idi pitaj (ime vršnjaka) da se igrate (omiljena igra i djeteta
i vršnjaka)” (npr. „Idi pitaj Paju da se igrate sa autićima”). Potaknite dijete da priđe osobi, pridobije njenu pažnju, i uputi poziv na igru (npr, Pajo hoćeš li da se igraš sa autićima?„). Potkrijepite odgovor. Dozvolite djetetu i vršnjaku da se igraju te igre. Ublažavajte poticanje tijekom slijedećih pokušaja. Drugačije potkrepljujte odgovore dane sa najmanje poticanja. Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane bez poticanja.

2) Bez verbalne instrukcije - Postavite više omiljenih igara u sobi za igru. Kada dijete i
vršnjak uđu u sobu, čekajte da vidite koju će igru dijete početi da se igra. Čim djete priđe
nekoj igrački (npr. dijete odlazi do autića), odmah usmjerite dijete da priđe vršnjaku i
podstaknite ga da uputi poziv na igru (npr. dajte model poziva na igru ili recit ”Pajo, hajde
da se igramo sa autićima„). Potkrijepite odgovor. Dozvolite djetetu i vršnjaku da se igraju
te igre. Ublažavajte poticanje tijekom slijedećih pokušaja. Drugačije potkrijepljujte
odgovore date sa najmanje poticanja. Na kraju, potkrijepljujte samo točne odgovore dane
bez poticanja. Svaki put kad dijete pokaže interes za neku drugu igru, ponovite
proceduru
• Predloženi preduvjeti: Ponavlja rečenice; prenosi verbalne poruke; iskazuje zahtjeve rečenicom; prati dvostupne instrukcije; igra se sa igračkama.

• Predloženi poticaji: Fizički vodite dijete odostraga da priđe vršnjaku i dajte model poziva na igru da dijete ponovi.

Instrukcija: ”Idi pitaj
da se igrate Odgovor Prilazi vršnjaku i poziva ga na igru datum uvođ.datum savl.
1. Sa verbalnom instrukcijom
2. Bez verbalne instrukcije

35. Program: Demonstrira nove odgovore kroz opservaciju

• Procedura programa:

Na nepoznate slike - Sjedite u stolicu nasuprot djeteta i vršnjaka. Dijete i vršnjak treba da sjede jedan pored drugog. Pokažite djetetu sliku nepoznatog predmeta. Pitajte „Što je ovo?”; dijete treba da odgovori „Ne znam.” (vidite preduvjete ispod). Pokažite istu sliku vršnjaku (slika bi trebalo da bude sa objektom koga vršnjak može da imenuje) pitajte vršnjaka „Što je ovo?” . Vršnjak treba pravilno imenovati sliku. Potkrijepite pravilan odgovor (npr. „Tako je!”). Ponovo pokažite sliku djetetu i pitajte „Štoje ovo?” Dijete treba pravilno imenovati sliku (npr. ponovi vršnjakov odgovor). Potkrijepite odgovor.

Na nepoznata pitanja - Sjedite u stolicu nasuprot djeteta i vršnjaka. Dijete i vršnjak treba da sjede jedan pored drugog Postavite dijetetu nepoznato pitanje. Dijete treba da odgovori „Ne znam.” (vidite preduvjete ispod). Postavite isto pitanje vršnjaku (pitanje bi trebalo da bude takvo da vršnjak može da odgovori na njega). Vršnjak treba pravilno da odgovori na pitanje. Potkrijepite pravilan odgovor (npr. „Tako je!”). Ponovo postavite pitanje djetetu. Dijete treba pravilno da odgovori na pitanje (npr. ponovi vršnjakov odgovor). Potkrijepite odgovor.
• Materijal: Slike koje dijete ne može, ali vršnjak može prepoznati.
• Predloženi preduvjeti: Govori „Ne znam” za nepoznata pitanja i objekte; imitira verbalne odgovore vršnjaka.
• Predloženi poticaji: Neka dijete opet promatra odgovor, dajte model odgovora nakon
vršnjakovog modela (npr. „Tako je, to je (naziv)!”).

Pitanje Odgovor datum uvođenja datum savl.
l)„Što je ovo?” 1)Točno imenuje sliku poslije

2)Novo pitanje 2) Točno odgovara na pitanje
vršnjakovog modela posle vršnjakovog modela

1. Na slike
2.Na nepoznata pitanja

IKSA
25. април 2012. у 06.54
Hvala Gala,ovo je odlično,već sam odstampala:)
Barilli
(bez_izuvanja)
27. април 2012. у 12.05
Već sam pisala negde da americko udruzenje psihijatara od sledeće godine uvodi nove kriterijume za dijagnostikovanje autisticnog spektra.

Planiraju da sve dijagnoze grupisu pod jedan veliki kisobran koji se zove Autistic Spectrum Disorder, s tim da će ga podeliti na 3 kategorije, u zavisnosti od toga koliko je asistencije potrebno detetu za svakodnevno fumkcionisanje. To znači da nestaju kao dijagnoze Aspergers? PDD-NOS itd.

Ono sto je mene zainteresovalo je da će biti posebna dijagnoza koja se zove Social Communication Disorder za koju je potrebno da se potpuno ISKLJUCI postojanje autisticnog spektra, a u isto vreme biće priznata kao dijagnoza zahvaljujuci kojoj dete može da dobije odgovarajuce usluge (logoped, Occupational Therapy itd) od sistema.

evo komentara žene koja se bavi ovom problematikom (postavila sam link gore) o predlozenim promenama:

http://www.socialthinking.com/what-is-social-thinking/michelles-blog/559-dsm-5-my-thoughts
 Коментар Запамти ову тему!

.